Poslije decenija traganja, astronomi su pronašli najjače dokaze do sada o postojanju egzoplaneta u orbiti Barnardove zvijezde, jednog od najbližih zvjezdanih sistema našem Sunčevom sistemu.
Ova četiri egzoplaneta spadaju u kategoriju "sub-Zemalja", jer im masa iznosi između 19% i 34% mase Zemlje, navodi se u novoj studiji.
"Ovo je izuzetno uzbudljivo otkriće – Barnardova zvijezda je naš kosmički susjed, a ipak znamo tako malo o njoj," rekao je Ritvik Basant, glavni autor studije i doktorand na Univerzitetu u Chicagu, piše CNN.
Barnardova zvijezda i MAROON-X: Tehnologija koja je omogućila otkriće
Barnardova zvijezda, otkrivena 1916. godine od strane američkog astronoma E. E. Barnarda, spada u crvene patuljke – najčešći tip zvijezda u svemiru.
U protekloj deceniji, astronomi su otkrili da mnoge crvene patuljke okružuju više stjenovitih planeta.
Ključ ovog otkrića je instrument MAROON-X, postavljen na teleskop Gemini North na Havajima.
Ovaj precizni instrument koristi radijalnu brzinu – metodu koja detektuje mikroskopsko "njihanje" zvijezde, uzrokovano gravitacionim povlačenjem planeta koje kruže oko nje.
Pomoću MAROON-X, istraživači su pronašli najmanji egzoplanet ikada detektovan. Očekuje se da će ovo otkriće pomoći u pronalasku još više malih egzoplaneta, što bi moglo revolucionisati naše razumijevanje planetarnih sistema.
Studija je objavljena 11. marta u časopisu The Astrophysical Journal Letters.
Četiri mala svijeta: Podsjećaju na Mars
"Ovi planeti su više slični Marsu nego Zemlji," kaže Basant.
U poređenju s našim Sunčevim sistemom, svi su unutar orbite Merkura, što znači da su veoma blizu Barnardove zvijezde.
Orbitalni periodi su izuzetno kratki:
- Najudaljenija planeta završava orbitu za manje od sedam dana
- Najbliža planeta obiđe zvijezdu za manje od tri dana
U poređenju s Zemljom, kojoj treba 365 dana da obiđe Sunce, ove planete orbitiraju nevjerovatno brzo.
Preblizu za život?
Nažalost, njihova blizina zvijezdi znači da su vjerovatno previše vreli za život.
Oni nisu unutar "nastanjive zone", regije u kojoj tečna voda može postojati na površini.
Prema Edwardu Guinanu, astrofizičaru s Univerziteta Villanova, ove planete su tokom mladosti zvijezde bile izložene snažnom X-UV zračenju, čestim erupcijama i gustim solarnim vjetrovima.
"Zbog toga ovi mali planeti vjerovatno nemaju atmosfere, vodu ni uslove za život," kaže Guinan.
Iako nisu nastanjivi, otkriće ovih planeta označava veliki napredak u traženju i razumijevanju malih egzoplaneta.
Ko zna? Možda će sljedeće generacije instrumenata otkriti naseljivu planetu u našem kosmičkom komšiluku
