Naučnici se sve više okreću ljudskim crijevima, staništu koje vrvi sa 100 biliona mikroba, u borbi protiv bakterija otpornih na antibiotike. To jedinstveno okruženje može biti ključ za nove antimikrobne agense.
Američki naučnici analizirali su crijevne mikrobiome 1.773 osobe, ispitujući 444.054 proteina na njihov potencijal kao antibiotika. Među 78 proteina koje su sintetizirali i testirali, 70,5 posto je pokazalo sposobnost borbe protiv štetnih mikroba, što sugerira da ljudska crijeva sadrže široku lepezu antimikrobnih tvari. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu Cell.
Stvar dekodiranja biologije
Biologiju smatramo izvorom informacija. Sve je samo kod, a ako možemo osmisliti algoritme koji mogu sortirati taj kod, možemo dramatično ubrzati otkrivanje antibiotika, kaže bioinženjer César de la Fuente sa Univerziteta Pennsylvania.
Jedan istaknuti protein, prevotellin-2, pokazao je moć borbe protiv bakterija u rangu s polimiksinom B, vodećim antibiotikom koji se koristi protiv infekcija otpornih na više lijekova. To sugerira da je istraživanje ljudskog mikrobioma za nove i uzbudljive klase antimikrobnih peptida put naprijed koji obećava za nauku i ljekare, a posebno za pacijente, kaže Ami Bhatt doktorica i naučnica s američkog Univerziteta Stanford.
Posao nije gotov
Iako ostaje još mnogo posla da se ti proteini pretvore u učinkovite antibiotike, prva otkrića su obećavajuća, posebno u poređenju s postojećim lijekovima koji predstavljaju zadnju granicu odbrane. Značajno je da se ti proteini razlikuju od konvencionalnih antimikrobnih molekula, što vjerovatno utire put novim pristupima u razvoju lijekova.
Zanimljivo je da te molekule imaju drugačiji sastav od onoga što se tradicionalno smatra antimikrobnim, kaže bioinženjer Marcelo Torres sa Univerziteta u Pennsylvaniji.
Otpornost na antibiotike i dalje je sve veća prijetnja, što naglašava hitnost takvih istraživanja. Otkrića potvrđuju hipotezu da takmičarska, prilagodljiva priroda mikrobioma crijeva ga oprema alatima za borbu protiv drugih infekcija.
