Globalno zagrijavanje u 2023. godini doseglo je 1,48 Celzijevih stepen, pokazuju podaci objavljeni u utorak, dok je najtoplija godina u historiji gurnula svijet samo stotinke stepeni od kritične klimatske granice, piše CNN.
Analize prošle godine već su potvrdile da je 2023. najtoplija u historiji, ali podaci od utorka pokazuju alarmantan skok u grijanju u odnosu na 2016., prethodno najtopliju godinu. Godine 2023. prosječna globalna temperatura iznosila je 14,98 stepneni Celzijusa - 0,17 stepeni iznad prethodnog rekorda - dok je zagrijavanje svjetskih okeana također doseglo novi maksimum.
Naučnici su više puta izrazili šok 2023. kada su uzastopni pali toplinski rekordi i upozorili da se svijet opasno približava granici od 1,5 stepeni koju je gotovo 200 zemalja nastojalo izbjeći u Pariškom sporazumu 2015.
Podaci i analiza, koje je objavio Copernicus — agencija EU za praćenje klime i vremena — kažu da bi se globalno zatopljenje moglo pogoršati početkom ove godine, predviđajući da će 12-mjesečno razdoblje koje završava u januaru ili februaru vjerovatno preći 1,5 stepneni.
Ali naučnici su daleko više zabrinuti zbog dugoročnog stanja zagrijavanja od 1,5 stepeni i više - nego pojedinačne godine. Iznad tog praga, mnogi Zemljini ekosistemi će se boriti da se prilagode, a ljetna vrućina će se na nekim mjestima približiti granicama ljudskog preživljavanja.
Neviđena vrućina 2023. prvenstveno je uzrokovana klimatskim promjenama, rekao je Copernicus, ali ju je pogoršao El Nino, prirodna klimatska varijabilnost koja povećava toplinu Tihog oceana i obično povisuje svjetske temperature.
Dok su neki naučnici rekli da je zagrijavanje od 1,48 stepeni u skladu s prošlogodišnjim toplinskim rekordima, drugi su još uvijek iznenađeni koliko je 2023. bila toplija u odnosu na prethodne godine.
“Šok je da je ova godina nedvojbeno oborila globalni temperaturni rekord”, rekao je Bill Collins, profesor klimatskih procesa na Univerzitetu Reading u Velikoj Britaniji. "Ovdje nema prilike raspravljati o stotinkama stepeni, premašivanje prethodnog rekorda za 0,17 stupnjeva trebao bi biti alarm za sve."
Svaki dan u 2023. globalna prosječna temperatura bila je najmanje 1 stepeni toplija od odgovarajućeg dana u predindustrijskom razdoblju 1850.-1900., rekao je Copernicus. To je prvi put zabilježeno da se to dogodilo.
Globalne temperature u stalnom su porastu od 1970-ih, sve dok 2015. godine prvi put nije premašen 1 stepen globalnog zatopljenja, prema povijesnim temperaturnim podacima iz Copernicusa. Bilo je potrebno samo osam godina da skoči još pola stepena iznad predindustrijske razine.
Čak i u usporedbi s protekla tri desetljeća, kada su temperature bile više, 2023. se izdvaja. Godina je bila 0,6 stepeni Celzijusa toplija od prosjeka 1991.-2020.
Prije nekoliko mjeseci postojala je projekcija u naučnoj zajednici da će zagrijavanje dosegnuti oko 1,3 stepeni 2023., rekla je Liz Bentley, izvršna direktorica Kraljevskog meteorološkog društva Ujedinjenog Kraljevstva. To je predviđanje "poništeno", rekla je, kako su temperaturni rekordi pali na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini širom svijeta, uključujući dnevne i mjesečne rekorde.
Prelaze se i drugi pragovi — dva su dana u novembru po prvi put bila više od 2 stepena toplija. Svaki mjesec u 2023. između juna i decembra bio je najtopliji zabilježeni mjesec. Juli i august bili su prvi i drugi najtopliji zabilježeni, sveukupno, rekao je Copernicus.
S obzirom na vrtoglave rekorde, rekao je Bentley, nije bio toliko iznenađujući porast temperature od 1,48 stepeni, već tempo klimatskih promjena posljednjih godina.
Na kraju najtoplije godine u historiji, gotovo 200 zemalja koje su bile zastupljene na klimatskim razgovorima COP28 u Dubaiju prošlog mjeseca složilo se po prvi put da će doprinijeti globalnom prijelazu s fosilnih goriva, glavnog uzroka klimatske krize. Dogovor je široko pozdravljen, ali kritičari kažu da je uključivao rupe u zakonu koje bi omogućile velikim nacijama koje proizvode fosilna goriva da poduzmu malo koraka.
“Ekstremi koje smo primijetili tokom posljednjih nekoliko mjeseci dramatično svjedoče o tome koliko smo daleko od klime u kojoj se razvila naša civilizacija”, rekao je Carlo Buontempo, direktor Copernicusove službe za klimatske promjene. “Ovo ima duboke posljedice za Pariški sporazum i sva ljudska nastojanja. Ako želimo uspješno upravljati svojim portfeljem klimatskih rizika, moramo hitno dekarbonizirati našu privredu koristeći klimatske podatke i znanje da se pripremimo za budućnost.”
