zbunjujući fenomen

Naučnici širom svijeta počeli uočavati nebeske potrese: Zvuči kao eksplozija teškog topa

Unatoč našem napretku u razumijevanju prirodnih pojava, jedna zagonetka i dalje zbunjuje naučnike - fenomen poznat kao nebeski potresi ili skyquakes. Ovaj zvučni fenomen, koji često zvuči poput pucnja iz vatrenog oružja ili eksplozije automobila, zabilježen je širom svijeta već više od 200 godina, no njegova priroda i uzrok i dalje ostaju nerazjašnjeni.

Prvi nebeski potresi dokumentirani su još 1811. godine tokom potresa magnitude 7,2 u New Madridu, Missouri. Tadašnji svjedoci opisali su kako su, neposredno prije ili tokom potresa, čuli zvukove nalik topničkim granatama. Slične zvukove stanovnici su prijavili i tokom potresa u Charlestonu, Južna Karolina, u augustu 1886. godine. Nakon tog potresa, magnitude 7,3, taj zvučni fenomen bio je prisutan sedmicama nakon što su zemljotresi prestali.

Zbog raznih imena koje su ove pojave dobile tokom godina, lokalni stanovnici Seneca Lakea, područja u centralnom dijelu savezne države New York, nazvali su ih Seneca topovi u 1850-ima, nakon što su zabilježili slične neobjašnjive zvuke.

Pisac James Fenimore Cooper, koji je živio u blizini jezera Seneca tokom jednog od tih događaja, opisao je svoje iskustvo u kratkoj priči The Lake Gun. U svojoj priči, Cooper piše: “To je zvuk nalik eksploziji teškog topa, koji se ne može objasniti nijednim poznatim zakonima prirode. Zvuk je dubok, šupalj, dalek i impozantan. Čini se kao da jezero razgovara s okolnim brdima, koja mu točno vraćaju jeku.”

Unatoč svjedočanstvima i brojnim teorijama, naučnici još nemaju definitivno objašnjenje za ovu pojavu. Iako su neki predlagali da su zvukovi povezani s eksplozijama meteora u atmosferi, vojnim testiranjima ili čak olujama i potresima, dokazi koji bi potvrdili ove teorije nisu dovoljno uvjerljivi.

U 2020. godini naučnici su počeli koristiti seizmičke podatke kako bi istražili povezanost između zvučnih fenomena i potresa. Tim istraživača sa Univerziteta Sjeverne Karoline u Chapel Hillu sugerirao je da bi zvuk mogao biti povezan s atmosferskim uvjetima, a ne s tektonskom aktivnošću.

Jedan od istraživača, Eli Bird, izjavio je: "Općenito govoreći, vjerujemo da je ovo atmosferski fenomen – ne mislimo da dolazi iz seizmičke aktivnosti. Pretpostavljamo da se zvuk širi kroz atmosferu, a ne kroz tlo. Moguće je da atmosferski uvjeti pojačavaju zvuk u određenom smjeru ili lokaliziranom području."

Unatoč novim metodama istraživanja, nebeski potresi ostaju jedna od najzagonetnijih prirodnih pojava. I dok naučnici i dalje pokušavaju otkriti tačan uzrok, ovaj fenomen nastavlja privlačiti pozornost i poticati znatiželju širom svijeta.