Globalna temperatura Zemljine površine porasla je gotovo do kritičnog praga od 1,5 stepen Celzijusa, kako je izvijestila Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S). Ovaj porast temperature, uzrokovan klimatskim promjenama, rezultirao je intenziviranim toplinskim valovima, sušama i šumskim požarima širom svijeta. Prema podacima C3S-a, temperatura je porasla za 1,48°C iznad predindustrijskih referentnih vrijednosti.
"Svaki dan u 2023. godini bio je topliji od predindustrijskog razdoblja, a temperature bi mogle premašiti vrijednosti zadnjih 100.000 godina", upozorila je Samantha Burgess iz C3S-a. Taj rekordni porast temperature donosi i ozbiljne posljedice po globalnu klimu, a gotovo polovina godine premašila je granicu od 1,5°C, što povećava rizik od katastrofalnih klimatskih utjecaja, piše Science Alert.
Uzroci ovog trenda povezani su s klimatskim fenomenom El Niñom, čiji je vrhunac očekivan 2024. godine. Okeani su također zabilježili neobično visoke temperature, potičući morske toplinske valove koji utječu na život u vodi i intenziviraju oluje. Ova nesigurnost u klimatskom sistemu dodatno naglašava potrebu za hitnim prijelazom na obnovljive izvore energije.
Iako se očekuje da će globalna temperatura preći prag od 1,5°C i 2024. godine, prema nekim naučnicima, to ne znači nužno neuspjeh u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma. Sporazum omogućava smanjenje temperature nakon perioda "prekoračenja", ukoliko uzastopne godine pređu referentnu vrijednost.
Ovaj trend obara rekorde širom svijeta, a 2023. godinu obilježili su i zlokobni događaji, poput velikih požara u Kanadi, ekstremnih suša na Rogu Afrike i na Bliskom istoku, neviđenih ljetnih vrućina u Evropi, Sjedinjenim Državama i Kini, te rekordne zimske toplote u Australiji i Južnoj Americi. Ovi alarmantni podaci naglašavaju potrebu za globalnom akcijom kako bismo ograničili negativne utjecaje klimatskih promjena.
