Iako manji društveni krug može smanjiti rizik od bolesti, potpuna izolacija donosi brojne zdravstvene probleme.
Može li manji krug prijatelja biti tajna dugog života? Istraživanja pokazuju da se mnoge vrste, uključujući ljude i životinje, s godinama povlače iz društvenih aktivnosti. Ova pojava, poznata kao ‘društveno starenje’, mogla bi imati evolucijske prednosti. Novo istraživanje Centra za istraživanje ponašanja životinja sa Univerziteta Exeter otkrilo je da smanjenje društvenih kontakata može pomoći u očuvanju zdravlja, piše New York Post.
Naučnici su proučavali grupu odraslih ženki rezus makakija kako bi istražili povezanost između starenja, društvenih veza i zdravstvenih rizika. Koristili su modele društvenih mreža za mjerenje ‘društvene centralnosti’ – ukupnog broja društvenih partnera i vremena provedenog u druženju. Kombinirajući te podatke sa simulacijama zaraznih bolesti, istraživači su analizirali može li manji broj društvenih veza smanjiti rizik od infekcija, posebno kod starijih jedinki s oslabljenim imunitetom.
Rezultati su pokazali da stariji makaki koji su imali manje društvenih kontakata rjeđe obolijevaju od zaraznih bolesti, što ukazuje na ‘zaštitni učinak’ društvenog povlačenja u starijoj dobi. Erin Siracusa, koautorica istraživanja iz Centra za istraživanje ponašanja životinja, ističe: ‘Naša istraživanja sugeriraju da smanjenje društvenih kontakata kod starijih životinja, pa tako i ljudi, ima snažnu adaptivnu prednost’.
Kod starijih jedinki, imunološki sistem slabi, povećavajući rizik od infekcija. Međutim, analiza je pokazala da stariji makaki rjeđe obolijevaju nego njihove mlađe kolege. ‘Ovaj balans između koristi i troškova mijenja se tokom života, što može dovesti do promjena u društvenom ponašanju’, objašnjava Siracusa, ‘Iako su starije jedinke osjetljivije na bolesti, podaci su pokazali da su stariji makaki pretrpjeli manje infekcija nego mlađe jedinke’.
Autori istraživanja upozoravaju da, iako smanjenje društvenih interakcija smanjuje rizik od zaraze, postoje infekcije koje se mogu prenijeti čak i tokom vrlo kratkog kontakta. Slično ponašanje uočeno je i kod ljudi. Prema anketi iz 2022. među 2000 Amerikanaca starijih od 55 godina, 75% ispitanika izjavilo je da im se društveni krug smanjio s godinama, a gotovo polovina (48%) je prekinula prijateljstva s barem tri osobe u posljednje dvije godine.
Iako manji društveni krug može smanjiti rizik od bolesti, potpuna izolacija donosi brojne zdravstvene probleme. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je usamljenost ozbiljnom prijetnjom zdravlju, usporedivom s pušenjem 15 cigareta dnevno. Dugotrajna izolacija povezuje se s tjeskobom, depresijom, slabljenjem imunološkog sistema, srčanim bolestima, pa čak i smanjenjem volumena mozga.
Zaključak istraživanja sugerira da je optimalno rješenje smanjiti, ali ne potpuno eliminirati društvene interakcije, kako bi se postigla ravnoteža između smanjenja rizika od bolesti i održavanja mentalnog zdravlja.
