Vitamin D vrlo je važan za organizam, zdravlje i snažan imunitet, a njegov najveći izvor je sunčeva svjetlost, a u manjim dozama može se dobiti iz hrane. Namirnice koje obiluju vitaminom D su masna riba poput lososa ili skuše, gljive, žumance i govedina, piše Dubrovački dnevnik.
Sve je više studija koje povezuju brojne ozbiljne bolesti s nedostatkom vitamina D. Postoje dva njegova oblika, D2 (ergokalciferol) i D3 (kolekalciferol) koji ima veću bioraspoloživost. Također, vitamin D je prohormon s nekoliko aktivnih metabolita koji djeluju kao hormoni.
Danas ljudi sve manje vremena provode u prirodi na suncu. No, izbjegavanje sunca i stalni boravak u zatvorenim prostorijama mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema zbog nedostatka vitamina D.
Specijalista interne medicine i subspecijalista endokrinologije i dijabetologije, vlasnica poliklinike Hygea dr. Sandi Tešanović objasnila je za Dubrovački dnevnik važnost vitamina D kod kostiju i štitnjače.
"Vitamin D danas je predmet velikog interesa i temeljem istraživanja svakim danom se utvrđuju novi učinci koje on ima na ljudsko zdravlje pa ga više ni ne smatramo vitaminom nego hormonom, što dovoljno govori o tome koliko je važan", rekla je.
Vitamin D važan je za štitnjaču
Prva uloga vitamina D je ona koju ima u metabolizmu s obzirom na to da povećava apsorpciju kalcija i osigurava njegove dovoljne količine. Vitamin D igra vrlo važnu ulogu i kod izgradnje kosti u ranijim godinama, a kasnije, tokom menopauze, generalno poboljšava njihovu strukturu.
Dr. Tešanović je napomenula da istraživanja pokazuju kako nedostatak vitamina D može imati značajan utjecaj na rad štitnjače, što je još uvijek predmet niza ispitivanja, a značajan je i kod imunološkog odgovora organizma.
Medicinska istraživanja o povezanosti vitamina D i ljudskog zdravlja u posljednja su dva desetljeća bila vrlo intenzivna, a prvenstveno kad je riječ o funkcioniranju štitnjače. Rezultati tih studija su pokazali da su pacijenti s hipotireozom, dakle smanjenom funkcijom štitne žlijezde, patili od niskih razina vitamina D i kalcija. Najčešći uzrok ovog stanja je Hashimoto tireoiditis ili Hashimotova bolest štitnjače, a istraživanja su pokazala da ovi bolesnici uglavnom imaju smanjene razina vitamina D.
Na portalu Štitnjača.hr objasnili su kako vitamin D utječe na funkciju štitnjače. Naime, koža iz holesterola pod utjecajem UVB zraka proizvodi D3, tj. kolekalciferol, osnovnu formu D3 vitamina. Taj D3 se u jetri transformira u kalcifediol, a zatim se u bubrezima pretvara u aktivnu formu D3 vitamina, kalcitriol. Kalcitriol nije ništa drugo nego Rocaltrol koji se propisuje nakon operacije štitne žlijezde i paratiroida zbog naglog pada ioniziranog kalcija u krvi.
Nedostatak vitamina D i depresija
Utjecaj vitamina D se sve češće povezuje i sa spolnim hormonima koje luče jajnici. Istraživanja su pokazala da postoji moguća veza i između razvoja metaboličkog sindroma, visokog krvnog pritiska, inzulinske rezistencije i pretilosti, koji su često povezani s PCOS-om (sindromom policističnih jajnika). Zaključeno je i kako nedostatak vitamina D može biti dodatni faktor rizika za razvoj PCOS-a pa se ženama savjetuje uzimati dodatke koji sadrže vitamin D kako bi smanjile taj rizik.
Međutim, autori studija napominju da ovu poveznicu tek trebati dodatno istražiti u kontekstu hormonalne neravnoteže kod žena s PCOS-om, koji može biti uzročnik pojačane dlakavosti, masne kose i kože, akni, dijabetesa, prekomjerne tjelesne težine, neredovitih menstrualnih ciklusa, izostanka ovulacije te, posljedično, i neplodnosti.
Također, kako je i vitamin D zapravo hormon, naučnici istražuju kako bi on mogao imati utjecaj na ljudsko raspoloženje, a sve je više novih studija koje nalaze poveznice između nedostatka vitamina D i depresije.
Velika analiza koja je objavljena u naučnom časopisu Critical Reviews in Food Science and Nutrition obuhvatila je više od 50 hiljada sudionika, s depresijom i bez nje, a koji su uzimali dodatke s vitaminom D ili placebo. Rezultati su pokazali kako su sudionici s depresijom koji su pili vitamin D bilježili poboljšanje stanja mentalnog zdravlja, za razliku od onih koji su imali depresiju, a uzimali su placebo.
Oprez kod izlaganja suncu!
Nedostatak vitamina D može biti štetan za djecu, jer je dokazana njegova veza s rahitisom, bolesti kod koje kosti slabe te postaju deformirane i bolne. Kod tinejdžera, deficit izazva osteomalaciju, poremećaj bolova u kostima i slabosti mišića.
Uz to, manjak vitamina D u organizmu kod trudnica može izazvati trudnički dijabetes, kao i preeklampsiju tj. visok krvni pritisak. Preeklampsija se, naime, smatra najopasnijom komplikacijom u trudnoći.
Procjenjuje se da više od 50 posto svjetske populacije ima nedostatak vitamina D, a njegove koncentracije posebno padaju zimi, kada je manje sunčeve svjetlosti, a ljudi većinom borave u zatvorenim prostorima. Na količinu vitamina D u organizmu utječu i faktori poput zagađenja zraka te način života.
Također, neki ljudi imaju višak vitamina D, pa, stoga, treba biti oprezan pri konzumaciji suplemenata. Količinu vitamina D u organizmu preporučljivo je provjeriti pretragama krvi. Najbolji način za dobivanje vitamina D je izloženost suncu. Dr. Tešanović je upozorila da je zbog štetnih UV zraka tu potreban oprez.
"Danas je jako važno koristiti kreme sa zaštitnim faktorima kako bismo se zaštitili od melanoma odnosno karcinoma kože, a one donekle priječe stvaranje vitamina D u koži. Naime, najveći dio vitamina D u organizmu primamo od sunca, oko 80 posto, a tek manji dio iz namirnica koje konzumiramo, a koje obiluju vitaminom D. Danas većina ljudi sasvim sigurno bilježi nedostatak vitamina D.
