Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, pozvala je na istraživanje "povratnih čvorišta" izvan EU u pismu nacionalnim čelnicima bloka o neregularnim migracijama, navodeći sporazum između Italije i Albanije kao mogući model.
Lideri EU trebalo bi da se sastanu u četvrtak i petak na samitu o migracijama jer je komisija rekla da će predložiti nove mjere, piše The Guardian.
Neregularni migranti i tražitelji azila koji su stigli u Evropu prošle godine činili su manje od trećine od milion ljudi koji su stigli 2015. godine, ali to je i dalje vrlo osjetljiva tema, koja utiče na izbore u većini evropskih zemalja i povećava raspoloženje birača krajnje desnice.
Njemačka, koja je oprezna od reakcije javnog mnjenja protiv neregularnih migracija prije izbora sljedećeg septembra, uvela je granične kontrole sa svim svojim susjedima, suspendujući slobodu šengenske zone bez pasoša. Granične kontrole uvele su i Francuska, Danska, Švedska, Austrija, Italija i Slovenija.
Sporazum Italije sa Albanijom, zemljom kandidatom za članstvo u EU, je da ona bude domaćin migracionih centara za obradu zahtjeva muških tražilaca azila koji žele da uđu u Uniju.
Prvi ljudi koji će biti poslani u Albaniju u okviru kontroverznog sporazuma o migraciji trebali bi stići u srijedu. Italijansko ministarstvo unutrašnjih poslova potvrdilo je u ponedjeljak navečer da je 16 muškaraca – 10 Bangladešana i šest Egipćana – za koje je rečeno da su stigli iz Libije i da ih je u nedjelju spasila italijanska obalska straža u međunarodnim vodama nalazilo na brodu mornarice koji je krenuo u luku u Šengđinu.
Von der Leyen je također pohvalila kontroverzne sporazume EU s Tunisom i zajednički rad s libijskim vlastima, koje su naišle na osudu grupa za ljudska prava. Ona je rekla da su neredovni dolasci na centralnom mediteranskom putu do sada smanjeni za dvije trećine u 2024. godini, što je uglavnom pripisala ovim sporazumima.
Pakt Italije i Albanije
Pakt Italije i Albanije, za koji udruženja za ljudska prava kažu da je u suprotnosti sa međunarodnim pravom, potpisali su italijanski premijer Giorgia Meloni i njen albanski kolega Edi Rama u novembru prošle godine.
Meloni je tada rekla da će u zamjenu za Ramijevu podršku centrima učiniti sve što je u njenoj moći da podrži ulazak Albanije u EU. Na razgovorima u utorak u Luksemburgu o pregovorima Albanije za eventualno pridruživanje EU, Rama je, međutim, rekao da njegov dogovor s Italijom možda neće lako ponoviti druge zemlje.
Von der Leyen je u svom pismu rekla: “Trebali bismo… istražiti moguće načine napredovanja u pogledu ideje o razvoju čvorišta za povratak izvan EU, posebno s obzirom na novi zakonski prijedlog o povratku.”
U sklopu sporazuma koji finansira Italija, prošle sedmice su u Albaniji zvanično otvorena tri objekta: centar sa kapacitetom za 880 azilanata, centar za prethodnu deportaciju poznat kao CPR sa 144 mjesta i mali zatvor sa 20 mjesta.
Detaljni pregled muškaraca bit će obavljen kada se iskrcaju u Šengđinu, nakon čega će biti odvedeni u centar na lokaciji bivšeg albanskog ratnog vazduhoplovstva u Gjadër-u, gdje će muškarci biti zadržani dok čekaju da se njihovi zahtjevi za azil obrade.
'Rekli smo ne'
„Drugi su nas pitali i mi smo rekli ne“, rekao je Rama novinarima, ukazujući na dugu historiju bliskih veza Italije i Albanije.
Ugovor će Italiju koštati 670 miliona eura (560 miliona funti) tokom pet godina. Objektima upravlja Italija i oni će potpasti pod italijansku nadležnost. Spoljno obezbjeđenje će osigurati albanski čuvari.
Britanskog premijera Keira Starmera kritizirale su grupe za ljudska prava i njegovi izaslanici iz Laburističke stranke nakon što je izrazio "veliko interesovanje" za pakt o migracijama tokom sastanka s Meloni u Rimu prošlog mjeseca, obećavajući da će poslati 4 miliona funti za podršku njenom suzbijanju neregularnih migracija.
Meloni je jednom rekao da Italija treba da vrati migrante u domovinu, a zatim "potopi brodove koji su ih spasili". U prošlosti je također pozivala na pomorsku blokadu sjeverne Afrike.
U drugim dijelovima EU, Poljska, kojoj su predsjednički izbori zakazani u maju, želi privremeno suspendirati prava na azil za one koji pređu iz Bjelorusije, ruskog saveznika, u potezu koji mnogi smatraju kršenjem povelje EU o osnovnim pravima. A Finska, suočena sa ljudima koji su gurnuti preko granice iz Rusije, suspendovala je takva prava na azil u julu.
