Ljudi koji žive u Evropskoj uniji trebali bi spremiti zalihe zaliha za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili druge velike vanredne situacije, savjetuje se u novom izvještaju.
Izvještaj o civilnoj i vojnoj spremnosti Evrope, objavljen u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu specijalnog savjetnika predsjednika Evropske komisije, piše News week.
U izvještaju se navodi da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za rusku agresiju na Ukrajinu, te da treba preći "sa reakcije na proaktivnu spremnost".
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati domaćinstva da budu spremna da budu samoodrživa najmanje 72 sata u slučaju vanredne situacije, navodi se u izvještaju.
Savjetuje se državama članicama da svojim građanima, između ostalog, pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuaciji i načinu pristupa hitnim službama.
Istraživanje citirano u izvještaju navodi različite osnovne potrepštine za domaćinstva koje treba imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, baterijsku lampu i radio na baterije.
Savjeti imaju za cilj pripremiti građane EU za vanredne situacije u rasponu od druge pandemije do ekstremnih vremenskih prilika ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude širom svijeta da iznenada počnu kupovati robu za skladištenje, što je dovelo do nestašice određenih artikala.
Iako izvještaj ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, navodi je kao veliku.
"Nemamo jasan plan o tome šta će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu. Ratna prijetnja koju Rusija predstavlja evropskoj sigurnosti prisiljava nas da se time pozabavimo kao centralnim dijelom naše spremnosti, a da ne podrivamo raditi na pripremi za druge velike prijetnje”, navodi se u izvještaju.
U izvještaju se navodi da, iako prijetnju ruske agresije najviše osjećaju njeni neposredni susjedi, bilo kakva akcija Rusije protiv zemlje članice EU uticala bi na svih 27 zemalja bloka.
„Teritorijalni integritet i politička nezavisnost svake države članice neraskidivo su povezani sa ostalim državama članicama i EU u cjelini“, navodi se u izvještaju.
U izvještaju se navodi da bi osnaživanje građana trebalo biti u "srži" sveobuhvatne strategije pripravnosti, te da bi blok trebao podići svijest i podsticati samopouzdanje među svojim stanovništvom.
Predlaže i druge mjere širom EU, pri čemu se najmanje 20 posto ukupnog budžeta bloka izdvaja za jačanje sigurnosti i spremnosti za krizne situacije. Također predlaže plan veće razmjene obavještajnih podataka među zemljama EU.
Izvještaj od 165 stranica predstavljen je u srijedu predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen.
