Na izborima održavanim u BiH proteklih godina evidentiran je veliki broj nevažećih glasačkih listića koji se u zavisnosti od toga da li je riječ o lokalnim ili općim izborima, mjere u ciframa od 200.000, pa do čak oko pola miliona nevažećih listića.
Često se broj nevažećih glasačkih listića pripisuje komplikovanom načinu glasanja u BiH, koje naročito kada građani glasaju na općim izborima, zbog većeg broja listića na kojima su stranke i kandidati za više nivoa vlasti uistinu za manji broj građana može biti problem, no godinama se izražava bojazan da se iza fenomena nevažećih glasačkih listića, u stvari kriju izborne krađe.
Također, i na lokalnim izborima, proteklih godina je bio također velik broj nevažećih listića, a na onima održanim 2020. godine bilo je ih je oko 160.000.
Zna se da je na izborima svaki glas bitan i nerijetko i jedan može biti presudan u utrci za pozicije s kojih se za građane odlučuju i donose bitne odluke, a kamoli stotine hiljada glasova koji faktički "propadnu".
Kako da presudi volja birača, a ne brojača
Stoga je i važno da na izborima presudi volja birača, a ne brojača, a sve dok se ne utvrde tačni razlozi velikog broja nevažećih listića, naročito onih praznih, izbore će pratiti sumnja da ih prate i krađe, jer su takvi listići najviše podložni manipulaciji.
Nažalost, enigmom zvanom „nevažeći listići“ u BiH do sada se niko nije ozbiljnije bavio, a Centralna izborna komisija BiH tek je nakon izbora 2022. godine, nakon višegodišnjeg ukazivanja. uglavnom medija i nevladinog sektora na ovu problematiku, odlučila izdati publikaciju „Analiza nevažećih glasačkih listića – Opći izbori 2022. godine“.
U tom dokumentu sadržani su detaljni podaci o svim glasačkim listićima koji su bili u opticaju na prošlim općim izborima, od važećih, do svih vrsta nevažećih, pa do falsifikovanih listića .No, analiza nije otkrila prave uzroke velikog broja nevažećih listića, nego se više bavi statistikom. Analiza je pokazala da je na Općim izborima 2022. godine bilo čak 485.369 nevažećih listića, od čega je više od polovine od tog broja bilo onih koji su neoznačeni.
Al, niko ne može znati da li je neoznačenih listića bilo i više i da li ih je neko zloupotrijebio.
„Na izborima gdje se koriste papirni glasački listići teško je odrediti razlog zbog kojeg je birač učinio glasački listić nevažećim bilo da je ostavio neoznačen (prazan) glasački listić ili ga učinio na drugi način nevažećim. Neki od razloga mogu biti: iskazivanje nezadovoljstva dostupnim opcijama, neinformiranost, nedovoljna upućenost u način glasanja i pretvaranje važećih u nevažeće glasačke listiće i slično", stoji u analizi CIK-a BiH koja ne sadržava neku dubinsku analizu uzroka, ali ni posljedica nevažećih listića na konačne izborne rezultate.
Izborni zakon BiH propisuje da je glasački listić nevažeći ako nije ispunjen, ili je ispunjen tako da nije moguće sa sigurnošću utvrditi kojoj je političkoj stranci, koaliciji, nezavisnom kandidatu ili listi nezavisnih kandidata birač dao svoj glas.
Ako su na listiću dopisana imena kandidata i tada će listić biti nevažeći.
Ako je na listiću označeno više od jedne političke stranke, koalicije, nezavisnog kandidata ili liste nezavisnih kandidata i taj listić će biti nevažeći.
Ako se na osnovu oznaka, koje je birač dopisao na glasački listić, kao što je potpis, može utvrditi njegov identitet, listić je također nevažeći.
I stavljanje bilo kakve druge oznake izuzev one propisane Izbornim zakonom BiH značit će da će listić biti proglašen nevažećim.
U konačnici i ako listić ne sadrži otisak pečata, ili ako ga nije potpisao član biračkog odbora također će biti nevažeći.
Šehić: Vjerujem da su birači savladali princip glasanja, sumnja u nesavjesne članove biračkih odbora
Jedan od najboljih poznavalaca izbornog procesa u BiH, Vehid Šehić, predsjednik strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i nekadašnji član CIK-a, za Raport kaže da je prema njegovom mišljenju najmanji broj nevažećih listića nastao kao rezultat neupućenosti i neznanja birača.
„U BiH se izbori po ovom zakonu i na isti način održavaju od 2002. godine. Vjerujem da su do sada svi savladali princip glasanja, jer ne radi se o nekom naučnom radu. Ako i ima onih kojima nije jasno da se ne smije glasati za dvije ili više političkih stranaka, nego samo za jednu, jer u protivnom je listić nevažeći, takvih sigurno nema veliki broj", kaže Šehić za Raport.
Prema Šehićevim riječima postoje i velike sumnje da su nevažeće listiće pravili nesavjesni članovi biračkih odbora koji rade za određene političke stranke.
„Ima slučajeva kada se svjesno radi od nesavjesnih članova biračkih odbora da ako je neko dao svoj glas za jednu stranku, a nekom u biračkom odboru se to ne sviđa, on će takav listić poništiti tako što će zaokružiti drugu političku stranku i u tom slučaju niko ne može utvrditi za koga je istinski glas i u tom slučaju je listić nevažeći", kaže Šehić.
Također, Šehić naglašava da postoji i ona vrsta nevažećih glasačkih listića koje birači svjesno učine nevažećima.
"Radi se o građanima koji nemaju povjerenja niti u jednu partiju, pa onda oni listić ili prekriže ili ostave neku poruku, pa i uvredljive sadržaje i na taj način izražavaju svoj bunt ili protest", kaže Šehić.
Šehić za Raport podsjeća da i on sam na općim izborima od 2002. godine listić za izbor člana Predsjedništva BiH učini nevažećim i da za to ima opravdane razloge. Šehić se čak i potpiše na poništeni listić, jer smatra da to što je država obavezana da omogući tajno glasanje, ne obavezuje i birače da moraju tajno glasati.
„Ja nikad nisam glasao ni za jednog člana Predsjendištva BiH, jer je Ustav BiH diskriminatorski, pa je i Izborni zakon diskriminatorski i ja na tom listiću napišem: „Ne glasam dok se ne ukloni diskriminacija u izbornom procesu" i potpišem se imenom i prezimenom. I u vrijeme kad sam bio i član i predsjednik Izborne komisije od 2002. do 2007. godine to je bio izraz mog bunta i ja sam na taj način izrazio politički stav", kaže Šehić dodajući da listiće za druge nivoe vlasti uredno popuni.
Svake izborne godine gotovo polovinu od ukupnog broja nevažećih listića, a na općim izborima to je i oko njih 200.000 čine prazni ili takozvani „bijeli“ listići.
Svaki birač koji u glasačku kutiju iz nekog razloga ubaci prazan listić daje šansu onima koji vrše prevaru na izborima da njegov listić popune u korist neke političke opcije.
Od ove godine, zbog izmjena Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, birači na izborima više neće imati mogućnost da, u okviru kandidatske liste jedne političke stranke ili koalicije, označe neograničen broj kandidata kako je do sada bio slučaj, nego će moći zaokružiti do tri kandidata.
Iako su neki mislili da nova izmjena zakona može dovesti do zbunjivanja građana naviklih da mogu glasati za neograničen broj kandidata na stranačkoj listi, te da će time ako sad glasaju za više od tri dozvoljena listića on biti proglašen nevažećim Šehić pojašnjava da to neće povećati broj nevažećih listića, ali da i dalje ima prostora za manipulacije.
Skenerima protiv zloupotreba
„U slučaju da birač označi više od tri kandidata na nekoj listi, ti glasovi za kandidate neće biti priznati, ali onda glas pripada stranci i to neće biti nevažeći listić, jer se uvijek utvrđuje neosporna volja glasača, a ako je glasao i za više od tri kandidata na nekoj stranačkoj listi to se uvažava kao njegova volja i glas za tu stranku. Međutim, hipotetički postoji i mogućnost da neko ispravno glasa za tri kandidata, a da neko doda četvrti križić. Onda se neće nikom dodjeljivati preferencija ,ali stranka dobija glas, što je također jako opasno, jer time se faktički zatvara lista i poštuje se redoslijed koji je politička straka napravila na kandidatskoj listi", pojašnjava Šehić.
Koalicija "Pod lupom" godinama na svakim izborima ima veliki broj posmatrača, ali do sada ti posmatrači kao nestranačke osobe, nisu imali pravo ulagati prigovore.
Izmjenama Izbornog zakona BiH i posmatrači Koalicije od ovogodišnjih izbora moći će CIK-u BiH kao ovlaštene osobe upućivati prigovore na sve nepravilnosti, uključujući i one na eventualno nezakonito poništavanje glasačkih listića.
No, Šehić smatra da je jedini istinski „lijek“ za manipulaciju glasačkim listićima uvođenje novih tehnologija u izborni proces u BiH. Od ove godine ta novina na izborima se uvodi kao pilot projekt, a Šehić očekuje da već na općim izborima 2026. godine sva biračka mjesta moraju imati skenere. U protivnom, smatra Šehić, na izbore ne treba ni izlaziti.
„Cilj je da se spriječi od nesavjesnih članova biračkih odbora da prave nevažeće glasačke listiće. Ali, najefikasniji način onemogućavanja takve prakse je uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Namjerno pravljenje nevažećih listića neće biti moguće kada se uvedu skeneri kao obaveza na svim biračkim mjestima. Glasački listić će biti skeniran i može dodavati ko šta hoće, jer onog trenutka kada je skenirani listić ušao u bazu podataka on je evidentiran onako kako je birač glasao. Na taj način bit će spriječen najveći dio kršenja Izbornog zakona i provedbenih akata . Moj stav je da ako na izborima 2026. godine ne budu uvedene nove tehnologije u izborni proces, da ne trebamo ni izlaziti na te izbore. Imao sam priliku kao posmatrač biti u međunarodnim misijama i vidio da to izvanredno funkcionira – ističe Šehić.
OSCE/ODIHR: Ojačati edukacijske programe
I CIKBiH navodi da su iskustva i praksa iz zemalja koje su uvele elektronske mašine pokazala da je zanemariv procenat nevažećih glasačkih listića ili ih uopće nema , što je slučaj primjerice u Indiji, ali u Analizi ističu da je bitno napomenuti da mašine za elektronsko glasanje u Indiji nemaju opciju za glasanje praznim niti nevažećim glasačkim listićem.
Međutim i za to ima rješenje.
„Mašine za elektronsko glasanje mogu biti programirane da biraču ponude opciju “Prazni glasovi” – glasovi bez oznake ili glasovi s posebnom oznakom “Ništa od navedenog-NOTA) kao vid izražavanja nezadovoljstva.
Ukoliko birač svjesno bira ovu opciju, putem mehanizma dvostruke provjere, potvrđuje svoj izbor. U vezi s navedenim neophodna je dalja i sveobuhvatnija digitalizacija izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, korak po korak, kao i uvođenje tehnoloških unaprjeđenja i poboljšanja postojećeg izbornog informacionog sistema kako bi se unaprijedio cijeli izborni proces“, ocijenili su u CIK-u BiH.
Ured za demokratske institucije (ODIHR) pri OSCE-u godinama prati izborni proces u BiH i njihovi nalazi i preporuke iz izvještaja proteklih godina tretirali su i pitanje velikog broja nevažećih glasačkih listića , ocijenivši ga neprihvatljivo visokim.
Na upit Raporta o ovoj problemu i kako ga umanjiti i prevenirati iz Misije OSCE-a u BiH su odgovorili:
“Pravični i transparentni izbori su osnova funkcionalne demokratije, kojima se jačaju povjerenje, legitimnost i povjerenje javnosti u institucije i politički sistem. Izborni proces u BiH mora biti u skladu s najvišim standardima transparentnosti i osigurati poštivanje osnovnih prava svojih građana. Provođenje izbora je složen i osjetljiv proces koji zahtijeva profesionalnost u radu i integritet CIK-a i izborne administracije, kao i političkih stranaka, civilnog društva, pravosuđa, policije i medija. Vlasti, izborna administracija i političke stranke trebali bi ojačati edukacijske programe kako bi riješili brojne nedostatke u sistemu koje je utvrdio ODIHR u svojim konačnim izvještajima o izborima u BiH za 2014., 2018. i 2022. godinu, u što spada i neprihvatljivo visok broj nevažećih glasačkih listića. CIK bi trebao uložiti dodatne napore i osigurati dostupnu obuku I informacije svim kategorijama birača.”- navodi se u odgovoru za Raport iz Misije OSCE-a u BiH.
Nema političke volje za nove tehnologije
Svake izborne godine CIKBiH provodi kampanje koje bi biračima trebale olakšati proces glasanja, odnosno upoznati ih s načinom popunjavanja glasačkog listića, a kampanje budu dostupne na svim komunikacijskim kanalima CIK-a, te na njihovoj internetskoj stranici izbori.ba.
Za predstojeće izbore uveliko se pripremaju najznačajnije kampanje za birače u zemlji, dok je dio uputstava za birače van zemlje u smislu njihove prijave i rokova koji su trebali biti ispoštovanoi već objavljen.
Podaci o efikasnom sprečavanju zloupotreba i krađa na izborima u drugim zemljama, a kroz primjenu izbornih tehnologija u tom procesu obećavajući su i pokazuju da izbori mogu biti fer i pošteni. Činjenica da političari u BiH ne žele izborne tehnologije na izborima BiH govori nam da neće ni poštene izbore.
U više navrata u Parlamentu BiH bilo je pokušaja da se usvoji zakon koji podrazumijeva uvođenje novih tehnologija, ali su to odbijali HDZBiH i SNSD. Konačno, izmjenama Izbornog zakona BiH , u martu ove godine, visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je i uvođenje skenera i biometrijske identifikacije birača kroz pilot-projekat koji će na predstojećim izborima biti proveden na određenom broju biračkih mjesta i općina i gradova u BiH.
Upravo na tim mjestima na kojima će biti skeneri moći će se kao usporedni podaci pratiti i oni koji se odnose na nevažeće glasačke listiće ove godine u odnosu na izbore 2020. godine.
No, imajući u vidu činjenicu da je za konačno uvođenje novih tehnologija u izborni proces na teritoriji čitave BiH i na svim biračkim mjestima na budućim izborima, ipak ostavljen prostor domaćim političarima da za to sami stvore uvjete i mogućnosti, teško je biti optimista da će oni to i učiniti.
