"Sjedinjene Američke Države su uvele dodatne sankcije za nekoliko političara na isti dan kada je Velika Britanija uvele svoje prve sankcije. Vjerujem iskreno, da će i Velika Britanija proširiti tu listu u neka doba", kazao je ovo u razgovoru za Raport, Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa sa adresom u Londonu.
Nebulozne izjave Milorada Dodika
Prije samo nekoliko dana Velika Britanija je objavila sankcije za lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika te Željku Cvijanović, predsjednicu RS. U objašnjenju se navodi da su sankcije uvedene zbog narušavanja legitimiteta i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine te zbog negiranja genocida u Srebrenici.
Ovo je izazvalo veliki broj reakcija, ali i odmah su uslijedile nebulozne izjave Milorada Dodika. Nakon što je iznio niz uvreda na račun Velike Britanije i ambasadora Velike Britanije u BiH Matt Fielda, Dodik je kazao da ga "zaboli za sankcije".
Zanimljivo je istaknuti da su tog istog dana, tačnije 11. aprila, SAD objavile nove sankcije, ali ovog puta za Asima Sarajlića i Gordanu Tadić.
Sa profesorom Anđelićem smo razgovarali o sankcijama Velike Britanije, kako će se to reflektirati na politička dešavanja u našoj zemlji, ali i o posljednjem potezu visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
Sankcije su spori proces
"Sankcije su uslijedile samo nekoliko dana nakon posjete premijera Borisa Johnsona Ukrajini. Velika Britanija na širokom planu sagledava sve moguće saradnike ili saveznike Vladimira Putina i njegove politike, koja se očitovala na Ukrajinu. Također, i ono preglasavanje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH gdje su zastupnici iz RS zajedno sa onima iz HDZ-a glasali protiv te tako spriječili usklađivanje vanjske politike BiH sa vanjskom politikom EU je sigurni znak da postoji taj neki front demokratskih snaga i onih snaga koji su više okrenuti ka autoritarnim režimima. A to je uglavnom vodeća sila kakva je Rusija.
Dakle, to je nešto što će dugoročno dovesti do potencijalnih promjena u RS, da li će te promjene biti u smislu promjene vlasti ili u smislu promjene politike onih koji su sada na vlasti, to moramo sačekati vrijeme da nam kaže", kazao je Anđelić.
Siguran je u to da ovo neće biti jedine sankcije Velike Britanije, te da bi uskoro mogli očekivati proširenu listu na kojoj bi se mogli naći još neki političari iz naše zemlje.
"SAD su znatno ranije uvele sankcije. Onda, taj isti dan kada je Velika Britanija objavila svoje prve sankcije, SAD su izdale nove sankcije. Vjerujem da ukoliko situacija bude zahtjeva, a mislim da zahtjeva, da će biti još neke sankcije. Svakako, vanjska politika očekuje i čvrste dokaze da bi to proveli u organizaciju sankcija. Lista će se, vjerujem, proširiti", kazao je Anđelić.
Mnogi politički i ekonomski analitičari su proteklih nekoliko dana naveli kako ove sankcije mogu dobrim djelom utjecati na građane manjeg bh. entiteta. Procjene su da će se investicije iz Velike Britanije smanjitgi, no Anđelić smatra da investitora iz ove zemlje nema puno u BiH.
"Mislim da će se to odraziti na ovaj način: da će sada velike kompanije koje posluju sa kompanijama Velike Britanije dobro razmisliti hoće li poslovati i sa kompanija koje se mogu na bilo koji način povezati sa porodicama ovo dvoje političara. Na taj način se može odraziti neko podrivanje ekonomske moći unutar vodećih kompanija RS. To je jedan spori proces, ali proces koji pokazuje rezultate. Politika sankcija koja se provodila u nekoliko zemalja u bliskoj prošlosti na kraju je dovodila do promjene režima", istaknuo je on.
Komentirao je i situaciju u Ukrajini, tačnije moželi se i kako situacija u ovoj državi preliti u Bosnu i Hercegovinu. On smatra da to nije moguće te da za to postoji nekoliko elemenata.
"Ruske snage nisu prisutne u BiH. Ruska ekonomska ulaganja su manja, nego ulaganja Slovenije. To nam nešto govori. Politički je prisutna Rusija samo u nekom smislu učestalih posjeta vodećeg čovjeka SNSD-a Moskvi i predsjedniku Putinu. To je jedan element koji možemo gledati. Međutim, trebamo kazati da je sada i teško za očekivati, sa nekim promjenama koja se dešavaju u Beogradu, da će ta putovanja učestolo odvijati u skoroj budućnosti. Drugi elemenat je da smo nedavno svjedočili da su snage EU znantno povećane u BiH, NATO je prisutan, nebo kontroliše NATO. To su samo slučajevi koji nam jasno pokazuju da ova teritorija bez obzira na nejedinstvo političara unutar BiH se smatra teritorijom koja je dio Zapadne Alijanse", kazao je Anđelić za naš portal.
Važan potez povukao je i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt koji je prvi put iskoristio svoje bonske ovlasti te suspendirao Zakon o nepokretnoj imovini koji je ranije donio bh. entitet RS.
Kolektivna akcija protiv Rusije
"Insititucija visokog predstavnika tokom ovog mandata, kao i njegov prethodnika pokazala se nefunkcionalnom. To je bio problem. Ustručavali su se od nekih svojih odluka. Prethodni je na samom odlasku donio odluku koja je inicirala bojkot institucija od strane vodećih političara iz RS. Sadašnji visoki predstavnik je predugo čekao za svoje prve korake, pitanje je koliko ima podršku u tome u Vijeću za implementaciju mira. Međutim, kada političar dođe na dužnost on treba da sagleda situaciju i da se odluči na važne poteze koji će svima poslati jasnu poruku. Predugo je čekao sa svojim prvim jasnim potezom, ja se nadam da nećemo dugo čekati na naredni potez", smatra Anđelić.
Na samom kraju razgovora osvrnuo se i na odnos Velike Britanije prema ruskoj invaziji na Ukrajinu.
"Velika Britanija je vrlo glasna, možda pored SAD najglasnija u pozivanju na kolektivnu akciju protiv Rusije. Također, Velika Britanija nastoji za sebe da osigura neku poziciju u globalnom sistemu sada kada su promijenjene okolnosti i donekle je lakše da kreira vanjsku politiku, jer ne ovisi od ostalih zemalja članica EU. To je jedan set okolnosti. Drugi set okolnosti je da je Vladimir Putin sa svojom vanjskom politikom šokirao cijeli svijet bez obzira što su bile naznake i upozorenja, koja su dolazila iz obavještajnih agencija SAD i Velike Britanije, ali i zemalja EU, da je gomilanje vojske na granici sa Ukrajinom samo prvi znak prije stvarne invazije. Mnogi su se nadali da to neće biti tako i da je to samo igra političkog pritiska da bi se ostvarili neki ciljevi.
Ono što nakon toga vidimo su slučajevi razaranja u tolikoj mjeri i ubijanja ljudi da možemo razmatrati na koji način će se počinioci eventualno kazniti, a to je kazna za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti. Mislim da je teško dokazati genocid u ovom slučaju, ali to je stvar pravnika. Rusija ukoliko ne bude priznavala međunarodne tribunale bit će u velikoj izolaciji. Međutim, ta izolacija će za veliku državu biti problematična jer posljedice će osjetiti i mnoge države koje su na pravoj strani", zaključio je Anđelić u razgovoru za Raport.
