Kad smo na odmoru provodimo više vremena na otvorenom, u prirodi, koja je stanište mnogim insektima na kopnu, kao morskim životinjama u moru. One nam mogu zadati opekline ili ubode, a evo kako postupati u slučaju da dođe do neugodnog susreta.
Meduze spadaju u red žarnjaka, a u Jadranu živi nekoliko vrsta otrovnih meduza od kojih su napoznatiji uhati klobuk. Svojim dugim lovkama na kojima su žarne stanice koje luče otrov, mogu doći u slučajni doticaj s kožom čovjeka i prenijeti otrov. Dodirnu li se, dolazi do izbacivanja žarne niti (poput harpuna) koja ubada tkivo.
Otrov izaziva crvenilo/osip kože, oteklinu i pojavu mjehurića. Ubod je vidljiv od nekoliko dana do nekoliko sedmica, a mogu se razviti i sekundarne infekcije ozljede kao i promjene poput ekcema praćene jakim svrbežom, te krasta i promjena boje kože.
Mjesto uboda treba isprati morskom vodom (nikako slatkom jer pojačava osjećaj boli!), a lovke se mogu pokušati odstraniti pincetom (ne prstima!). Mjesto uboda je dobro isprati sirćetom ili alkoholom.
Mjere opreza ovisno o mjestu uboda:
- Ubodi na području očiju, lica, usta ili genitalija zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć!
- Ubod na području očiju (lokalna upala, crvenilo, oteklina i suzenje) može biti jako opasan jer može uzrokovati trajno oštećenje vida. Ubodi oka moraju se temeljiti isprati tekućom vodom (ne morskom) i što prije treba potražiti ljekarsku pomoć.
- Ubod na području usta može uzrokovati velike teškoće s disanjem i gutanjem, pa je nužno što prije doći do najbliže zdravstvene ustanove.
U vrlo rijetkim slučajevima može nastati stanje opće alergijske reakcije i šoka koje se manifestira poteškoćama u disanju, općom slabosti, glavoboljom, povraćanjem, grčenjem mišića i promjenama tjelesne temperature i svijesti. Tada je zbog ozbiljnosti stanja nužno unesrećenog što prije dovesti do najbliže zdravstvene ustanove, a u međuvremenu, ako je potrebno, provesti postupak oživljavanja.
Potrebno je upozoriti da i mrtva meduza može opeći, pa ako je nađete na obali, nemojte je dirati golim rukama!
Ubod vlasulje
U Jadranu su česte smeđa i crvena vlasulja, dok je vrlo otrovna zelena vlasulja rijetka. Pri dodiru s vlasuljom osjeti se ubod poput žalca (bol ne mora biti jaka). Nakon nekoliko minuta pojave se na koži crveni krugovi/osip koji obično nestanu tijekom jednog dana.
Liječenje je simptomatsko, odnosno ubod se treba isprati morskom vodom i sirćetom ili alkoholom. Kod jačih simptoma ili većeg zahvaćenog područja treba potražiti ljekarsku pomoć.
Ubod morskog ježa
Ježevi često obitavaju na morskom dnu ili uz stijene te ako niste oprezni možete na njih nagaziti. Bodlje tako mogu prodrijeti duboko u tkivo jer se odlome. Ako se ne izvade, mogu uzrokovati dodatne komplikacije, poput gnojenja i sličnog. Mjesto uboda je potrebno dezinficirati (alkohol, antiseptik) te ako ste spretni, sterilnom iglom izvaditi bodlje. Nakon toga je potrebno zaštititi mjesto uboda (sterilna gaza, flaster), te mirovati.
Kontakt s otrovnim ribama
U Jadranskom moru obitavaju otrovne ribe, a za kupače, ronioce i ribolovce najvažnije su ribe koje imaju otrovne bodlje u perajama, repu ili na škržnim poklopcima, te ribe otrovnog ugriza.
U prvu skupinu riba spadaju ribe paukovke (pauk žutac, crnac, bijelac i mrkulj) koje najčešće obitavaju na pjeskovitom dnu, zatim škarpinke (škarpina, škrpun, crvena škrpinica, itd.) i druge. Njihov otrov je vrlo jak, posebno najmanjeg, ali najotrovnijeg pauka žutca. Po djelovanju je sličan je zmijskom otrovu. Bol koja se javlja žestoka je, pulsirajuća, širi se od mjesta uboda koje otekne i mijenja boju (od sasvim bijele preko crvene do tamnomodre), a mogu se pojaviti i mjehurići.
Ranu treba isprati, a ostatke otrovnih bodlji treba odmah izvaditi. Kako je otrov termolabilan, odnosno osjetljiv na povišenu temperaturu, ubodeni dio tijela treba uroniti u vruću vodu. Kod teških slučajeva uboda ribe pauka može se pojaviti opća reakcija organizma na otrov u smislu vrtoglavice, opće slabosti, znojenja, povišene tjelesne temperature, nesvjestice, te problema s disanjem i radom srca. Unesrećenog je potrebno što hitnije dopremiti u najbližu zdravstvenu ustanovu.
U drugoj grupi riba, najznačajnija je murina, vrlo agresivna riba otrovnog ugriza. Na mjestu ugriza javlja se crvenilo, oteklina, jaki bolovi, grčevi i otežano disanje. Kako je i ovaj otrov termolabilan, mjesto ugriza je potrebno uroniti u toplu vodu. Ranu je poslije potrebno dezinficirati i prekriti sterilnom gazom.
Ugriz crne udovice
Crna udovica je najotrovniji pauk u Evropi. Unatoč tome što njen otrov nije smrtonosan i što grize isključivo u samoodbrani, sam spomen njenog imena izaziva strah i nelagodu. U našim krajevima (Istra, Dalmacija, primorje, otoci) nalazimo je u prirodi od sredine juna do rane jeseni.
Pauci su prepoznatljivi po okruglom smeđe-crnom tijelu s pjegama (obično ih ima 13) čija boja varira od žuto-narandžaste do crvene.
Ugriz ovog pauka uglavnom je bezbolan i prođe gotovo neprimjetno, tako da većina osoba misli kako su se pri boravku u prirodi ili tpkom rada u polju uboli na trn ili neku travu.
Na mjestu ugriza, nakon početnog crvenila, javlja se blijedi areal površine do 5 cm, samo ponekad može se pojaviti osip. Desetak minuta nakon ugriza počinje bol u regionalnim limfnim čvorovima, a potom se bol širi u križa, trbuh, leđa, bedra i potkoljenice. Bol postaje sve jača, javljaju se grčevi mišića, koža postaje znojna i preosjetljiva na dodir, javljaju se napadi razdražljivosti. Većina bolesnika nije u stanju stajati na nogama, pa obično nemirno leže, a oni koji su na nogama drhte cijelim tijelom.
Psihički simptomi variraju.
Prve pomoći zapravo nema, potrebno je odmah zatražiti liječničku pomoć. Smrtnost je manja od 3%, veći rizik od razvijanja komplikacija imaju mala djeca i starije osobe, te srčani bolesnici.
Ubod insekta
U našim se krajevima najčešće se javljaju alergijske reakcije nakon uboda pčela, osa, stršljena, bumbara i mrava.
Kod uboda pčele u ranici ostaje žalac s mjehurićem otrova iz zatka, kojeg je potrebno što prije ukloniti. Za razliku od pčela i bumbara koji napadaju samo kad su uznemireni, stršljeni i ose su izrazito agresivni insekti, ne ostavljaju žalac i mogu ubosti nekoliko puta. Otrov stršljena i osa je toksičniji.
Ako je reakcija na ubod insekta lokalizirana, potrebno je staviti hladni oblog na mjesto uboda, ali ako se oteklina i crvenilo nastave povećavati, potrebno je zatražiti pomoć ljekara.
Dominira crvenilo, oteklina i bol, koji nastaju kao rezultat djelovanja otrova. U određenom broju slučajeva javlja se sistemska alergijska reakcija koja se u prvom stepenu očituje kao urtikarija. Postoje i drugi stepen u kojem se javljaju glavobolja, mučnina i slično, zatim treći u kojem se javljaju problemi s disanjem, bol u grudima te četvrti koji se očituje se potpunim kolabiranjem, uz gubitak svijesti, pad krvnog pritiska i druge simptome.
U slučaju sistemske alergijske reakcije (anafilaktičkog šoka) potrebno je što hitnije zatražiti ljekarsku pomoć.
U cilju prevencije uboda potrebno je provesti neke opće mjere:
- ne hodati bosonog;
- izbjegavati odjeću jarkih boja i jake parfeme (jer privlače insekte);
- izbjegavati brze pokrete poput mahanja rukama u blizini insekata (potiču agresivnost insekata);
- ne jesti na otvorenom hranu jakog mirisa (slatko voće, salama i sl.) i piti sokove intenzivnog mirisa;
- držati zatvorenima kante za smeće;
- na prozore staviti mreže kako bi spriječili ulazak insekata, te
- prilikom boravka u prirodi koristiti repelente (sredstava koja odbijaju insekte).
