Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, održani u većini gradova i općina 6. oktobra bili su najizazovniji izbori održani u postdejtonskoj BiH.
Skoro dva mjeseca nakon što su građani izglasali novu lokalnu vlast, sada se može reći i da su protekli izbori imali nekoliko specifičnosti koji ih odvajaju od onih održavanih proteklih godina.
Najveći izazov bio je pred Centralnom izbornom komisijom BiH, kojoj se, uprkos primjedbama nekih političkih stranka i nevladinih organizacija, naravno zbog različitih odluka, ipak mora odati priznanje da je uspjela provesti izbore po novim izbornim pravilima koje je u martu ove godine izmjenama Izbornog zakona BiH nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
S obzirom na to da je CIK imao samo sedam mjeseci od izmjena Izbornog zakona BiH do održavanja izbora, zaista se mora istaknut njihov pojačani angažman na implementaciji novih zakonskih odredbi kroz sva podzakonska akta CIK-a, kao i na njihovoj praktičnoj primjeni.
Ne može se zaboraviti da je u to vrijeme CIKBiH bio i pod velikim pritiskom iz entiteta Republika Srpska, čiji su zvaničnici, mahom iz SNSD-a skoro do posljednjeg dana roka za prijavu na izborima najavljivali da će izbore provesti po entitetskom zakonu RS, koji je u to vrijeme bio u pripremi, a uz sve to su vlasti iz RS pozivale izbornu administraciju u tom entitetu da otkažu poslušnost CIK-u, odnosno da daju ostavke na svoje pozicije u općinskim i gradskim izbornim komisijama u RS.
CIKBiH se s ovim problemom „obračunao“ na način da su uputili izbornoj administraciji u RS poziv da se pridržavaju svojih obaveza koje proizilaze iz Izbornog zakona BiH, a na poziv vlasti u RS većina članova tamošnje izborne administracije se oglušila, te, nakon odustajanja SNSD-a od najavljenog bojkota, kao što je poznato, izbori su i na području tog entiteta održani kako nalažu zakon i Ustav BiH, odnosno u organizaciji, jedinog za to nadležnog tijela, CIK-a BIH.
Izrečeno kazni u iznosu većem od 740.000 KM, najviša izrečena zbog plakata "Za dom spremni"
No, sve je to dodatno opteretilo rad Komisije koja je već u junu mjesecu počela izricati kazne koje su propisane s ovogodišnjim izmjenama Izbornog zakona BiH, a koje su se odnosile na utvrđivanje vođenja preuranjene kampanje, zloupotrebe javnih resursa, zloupotrebe djece u političke svrhe, govora mržnje…
Stotine prijava dobio je CIKBiH, kako od političkih stranaka koje su se žalile jedna na drugu zbog kršenja Izbornog zakona BiH, tako i od nevladinih organizacija i pojedinaca.
Raport je izvršio uvid u 143 prijave na osnovu kojih su i donesene odluke CIK-a, a koje je potvrdio i Sud BiH.
Prema dostupnim podacima, od juna do početka oktobra strankama je izrečeno kazni u ukupnom iznosu od oko 740.000 KM!
Od toga iznosa, najveći dio odnosi se na kazne strankama zbog vođenja preuranjene kampanje. Uglavnom je riječ o objavama na društvenim mrežama prije zvaničnog početka kampanje, a koje su se odnosile na promociju određene stranke ili kandidata.
Nažalost, ovaj iznos pokazuje da kazne, a na što je ranije upozoravao i CIKBiH nisu imale u potpunosti odvraćajući efekt od kršenja izbornog zakona BiH, jer su mnoge stranke zbog istog prekršaja kažnjavane više puta i s iznosom većim od prvobitnog.
Inače, CIKBiH je u zavisnosti od prekršaja mogao izreći kazne u rasponu od 3.000 KM do 30.000 KM.
Raportova analiza podataka pokazuje da je najviše izrečenih kazni između 3.000 KM i 5.000 KM.
Kazna u maksimalnom iznosu od 30.000 KM izrečena je samo Hrvatskoj stranci prava (HSPBiH) jer je ta stranka u Posušju postavila izborni plakat s natpisom "Za dom spremni".
Druga najveća pojedinačna kazna bila je izrečena PDP-ovom kandidatu Vladi Sladoju i to u iznosu od 20.000 KM. Sladoje je koristio govor mržnje na društvenim mrežama.
Kazna mu je kasnije preinačena na 15.000 KM, a uprkos tome što je prije izbora rekao da povlači kandidaturu, CIK je ostao pri svojoj odluci.
Među većim kaznama su i one izrečene SDA u iznosu od od 18.000 KM zbog govora mržnje pristalice te stranke Džafera Alića, dok je PDP zbog njihovog kandidata i zloupotrebe javnih resursa za potrebe kampanje kažnjen u tom pojedinačnom slučaju sa 15.000 KM.
Inače, u kršenju Izbornog zakona zbog preuranjene kampanje i drugih odredbi uvedenih od ove godine sudeći prema broju izrečenih kazni prednjačili su SDA, SNSD, PDP, SDP, SDS-volja naroda i DEMOS.
Značajnije kazne su izrečene i Stranci za BiH, Našoj stranci, BOSS-u, HDZBiH, HDZ-u 1990, PDA, Ujedinjenoj srpskoj te Narodnom frontu Jelene Trivić.
Još nema informacija o tome da li su stranke izmirile ove obaveze po kaznama, a prema informacijama sa sjednica CIK-a koje prati i Raport, većina stranaka je tražila da iznose po kaznama plaća u ratama, što im je uglavnom odobreno.
Analizirajući dalje procese koji su prethodili izborima, te izbornom i postizbornom periodu Raport uviđa da je jedan od najvećih izazova za CIK BiH bilo imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.
Na te pozicije je trebalo konkursom izabrati oko 12.000 ljudi u relativno kratkom periodu koji su uz opće uvjete morali i ispuniti onaj da nisu članovi ni simpatizeri nijedne političke stranke.
Milioni potrošeni u kampanji, bolji uvid u finansije i donacije
Međutim, koliko je taj proces bio zloupotrijebljen od samih kandidata govore podaci da je CIK morao odbaciti više od 500 prijava onih koji nisu ispunjavali opće uvjete, a u nekim slučajevima kada su zadovoljavali taj uslov, kandidati su bili sporni zbog drugih prepreka koje su im onemogućavale da se prijave na taj konkurs, a oni su to ipak učinili.
Tako je primjerice presuđeni ratni zločinac Najdan Mlađenović htio biti član biračkog odbora u Bratuncu i čak je bio na listi uspješnih kandidata, dok nije reagirala javnost i upozorila CIKBiH na činjenicu da je Mlađenović izdržao kaznu za ratne zločine, a poznato je da se presuđeni ratni zločinci od ove godine ne mogu kandidirati ni na jednu poziciju ni kao kandidati na izborima, ni u izbornoj administraciji.
U konačnici CIKBiH je odbacio 2.235 prijava kandidata koji su željeli biti predsjednici ili zamjenici predsjednika biračkih odbora.
Kod izbora čelnika biračkih odbora CIKBiH je morao i ponoviti konkurs kako bi upotpunio mjesta koja su bila upražnjena nakon prvog kruga, pa su te pozicije popunjene faktički u „cajtnotu“ i to s nešto više od oko 10.000 kandidata, a ne 12.000 kako je prvobitno planirano.
Kao novina, također od ove godine, politički subjekti, učesnici izbora morali su CIK-u BiH tri dana prije izbora dostaviti Izvještaj о prometu posebnog računa za finansiranje izborne kampanje.
Izvještaj je morao sadržavati sve izvore novčanih i nenovčanih donacija, datum i iznos takve uplate; izvještaj о svim troškovima (rashodima) izborne kampanje, kao i računima dobavljača i izvršilaca usluga, s ažuriranim podacima do dana podnošenja izvještaja.
Poplave odgodile izbore u nekoliko općina
U propisanom roku izvještaje je podnijelo 111 političkih stranaka i 157 nezavisnih kandidata, dok pet političkih stranaka i 32 nezavisna kandidata nisu dostavili izvještaje, podaci su Centralne izbore komisije BiH.
Za nedostavljanje navedenog izvještaja CIK BiH može izreći novčanu kaznu za političke stranke do 10.000 KM, a za nezavisne kandidate do 2.000 KM.
Informacija o podnesenim izvještajima о prometu posebnog računa za finansiranje izborne kampanje za lokalne izbore 2024. godine zajedno s dostavljenim izvještajima objavljena je na web-stranici Centralne izborne komisije BiH.
Prema tim izvještajima koji nisu konačni, jer su stranke imale obavezu i mjesec nakon potvrđivanja izbornih rezultata dostaviti nove, kompletne izvještaje, stranke su do 1. oktobra potrošile oko 10,8 miliona KM na bilborde, reklame u medijima oglase kompanije Meta i predizborne skupove.
Najviše je potrošio SNSD i to 1,6 miliona KM, zatim SDA koja je potrošila 1,3 miliona KM, SDP BiH milion KM, PDP 713.000 KM i HDZ 643.000 KM.
Također, organizaciju ovogodišnjih izbora prvi put je pratilo poništenje tendera za transport izbornog materijala, pa je CIKBiH taj problem riješio na način da su u dogovoru s Ministarstvom odbrane BiH za te potrebe angažovana prijevozna sredstva Oružanih snaga BiH.
I kada se uoči nedjelje 6. oktobra činilo da je sve spremno za neometano održavanje lokalnih izbora, u petak 4. oktobra, uoči predizborne šutnje i planiranih završnih stranačkih skupova, BiH je pogodila vijest o katastrofalnim poplavama u Jablanici, Kreševu, Kiseljaku, Fojnici i Konjicu.
Zbog strašnih i razornih posljedica poplava u tim općinama su izbori odgođeni, pa su održani naknadno u Kreševu, Kiseljaku, Fojnici i Konjicu 20. oktobra, a u Jablanici, koja je pretrpjela najveće posljedice kada su u pitanju i smrtni slučajevi i materijalni gubici, izbori su održani 3. novembra.
Izbori održani u većini gradova i općina 6. oktobra protekli su iz izuzetno malu izlaznost građana, koja je prema podacima CIKBiH iznosila 47,72 posto. To je oko tri posto niže nego 2020. i 2022. godine. Pravo glasa imalo je 3.406.088 birača, od kojih je 44.789 građana registrirano za glasanje izvan BiH.
Izbori su koštali oko 20 miliona KM
Građani su na lokalnim izborima 2024. godine izabrali 3.200 vijećnika i odbornika u gradskim i općinskim vijećima FBiH, te gradskim, odnosno skupštinama opština RS, i novi saziv Skupštine Brčko distrikta BiH.
Izabrana su i 143 gradonačelnika i načelnika u lokalnim zajednicama u oba entiteta.
Za poziciju vijećnika i odbornika ukupno su se natjecala 262 politička subjekta, a bilo je 25.703 kandidata.
Za ovaj nivo vlasti nevažećih listića bilo je 5,53 posto.
Za načelnike i gradonačelnike, bilo je ukupno 386 kandidata iz 87 političkih subjekata, uključujući stranke, koalicije i nezavisne kandidate.
Za ovaj nivo vlasti nevažećih listića je bilo 6,56 posto.
U BiH je za potrebe provođenja Lokalnih izbora 2024. godine formirano 5.797 biračkih mjesta od kojih redovnih 5.298 kojima je pridruženo i 295 biračkih mjesta za glasanje u odsustvu i na nepotvrđenim glasačkim listićima, te su zasebno formirana 93 biračka mjesta za glasanje u odsustvu, 9 za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima i 397 mobilnih timova.
Također, uspostavljeno je 14 biračkih mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u osam država, i to Srbiji, Njemačkoj, Austriji, Danskoj, Nizozemskoj, Sloveniji, Švedskoj, i Belgiji.
Za provođenje izbora CIK-u je bio odobren budžet u iznosu od 11.591.000 KM, dok su općine i gradovi snosili dodatne troškove od oko 7.500.000 KM.
U konačnici, izbori su koštali oko 20 miliona KM.
Prvi put isprobani skeneri
Na proteklim izborima prvi put u BiH testirane su nove izborne tehnologije s ciljem osiguranja integriteta izbora.
Optičko skeniranje glasačkih listića je provedeno na 145 biračkih mjesta u sedam izbornih jedinica i to: Vogošća, Tuzla, Visoko, Stolac, Novi Grad, Prijedor i Mostar. Manji problemi zabilježeni su na dva biračka mjesta u Tuzli, o čemu je predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić kazala:
„Jako značajno je da smo u roku od 10 do 20 minuta već primili 45 posto rezultata. Tako da se ova tehnologija u ovom momentu i pored problema, pokazala efikasnom u bržem procesu, što je značajno. To nas ohrabruje“, rekla je Hadžiabdić.
U 11 općina i gradova na 165 biračkih mjesta testirani su pilot projekti identifikacija birača i transmisija rezultata.
Putem ove izborne tehnologije glasali su građani na određenim biračkim mjestima u općinama Stari Grad Sarajevo, Domaljevac, Šamac, Bijeljina, Doboj, Goražde, Gradiška, Sanski Most, Srebrenica, Tešanj, Trebinje i Zvornik.
Prema podacima CIK-a skeneri su učinkovito radili na 143 od 145 biračkih mjesta u sedam izbornih jedinica, što predstavlja 98.62 posto uspješnosti tokom cijelog izbornog dana.
Iako su se povremeno javljali slučajevi u kojima su skeneri vraćali glasačke listiće, iz CIK-a tvrde da nijednom biraču nije uskraćena mogućnost glasanja.
Sva 143 biračka mjesta koja su koristila skenere uspješno su generirala, ispisala i prikazala elektronske rezultate za promatrače, medije i javnost odmah nakon zatvaranja.
Unutar pet minuta od zatvaranja, 42 posto pilot biračkih mjesta prenijelo je rezultate izbora elektronskim putem u sjedište CIK-a, dok je unutar 30 minuta taj postotak narastao na 62 posto.
Na kraju izbornog dana, sva osim tri pilot biračka mjesta, prenijela su rezultate, jer je teški promet na zaštićenoj mreži privremeno otežao prijenos nekih rezultata. CIK je 100 posto ili svih 143 rezultata primio i objavio sljedeće jutro na svojoj web-stranici, a ti rezultati ostali su nepromijenjeni do upoređivanja s ručno prebrojanim rezultatima. Zabilježene slike svih glasačkih listića također su prenesene u sjedište CIK-a na memorijskim karticama.
Iz organizacije „Pod lupom“ ocijenjeno je da pilot projekat uvođenja novih tehnologija bio uspješan.
Uprkos sumnji na krađu u Brčkom, uhapšeni dobio mandat, a Berilo pobijedio iz zatvora
Sumnja na najveće izborne prevare desila se u Brčkom. U tom gradu su na izborni dan 6. oktobra uhapšene tri osobe i to A. R. i njeni saučesnici S. T. (46) i S. D. (46) zbog izbornih prevara. Do objave ovog teksta istraga je proširena na još 11 osoba.
Sada se pod istragom Tužilaštva u Brčkom nalazi ukupno 13 osoba a za njih troje je već produžen pritvor.
Tužilaštvo Brčko distrikta sve ih sumnjiči za udruživanje radi činjenja krivičnog djela povrede slobode odlučivanja birača.
Ono što je najzanimljivije i što pokazuje svu apsurdnost Izbornog zakona BiH jeste to da je prvoosumnjičeni u ovoj istrazi Alija Denjagić, kojeg terete da se bavio kupovinom glasova kao kandidat na minulim lokalnim izborima.
Denjagiću je nedavno produžen pritvor za još dva mjeseca, ali uprkos tome što se sumnjiči za krađu izbora, on je dobio mandat u Skupštini Brčko distrikta.
Naime, izborni zakon BiH propisuje da se mandat može oduzeti samo zvaničniku koji je pravosnažno presuđen na zatvorsku kaznu od šest i više mjeseci.
I nije ovo jedini ovakav slučaj. Ustvari možda je onaj Ibre Berila, načelnika Općine Trnovo, još apsurdniji i bizarniji.
Berilo je naime vrijeme predizborne kampanje, tada kao ponovni kandidat za načelničku funkciju, proveo u pritvoru gdje je završio zbog sumnji Tužilaštva KS da je počinio teška krivična djela.
Iza rešetaka Berilo je dočekao i vijest da su mu građani dali najveći broj glasova na izborima, uprkos tome što su u javnost već izašli brojni dokazi o sumnjivoj Berilovoj imovini za koju se, prema tvrdnjama Tužilaštva KS, izvori mogu naći u koruptivnim radnjama pri dodjeli građevinskog zemljišta na Bjelašnici.
U međuvremenu je Berilo izašao iz pritvora i njemu je također bez problema, jer tako kaže Izborni zakon BiH, dodijeljeno uvjerenje iz CIK-a BiH o dodjeli mandata načelnika općine.
BiH treba uvođenje izbornih tehnologija na sva biračka mjesta
Sagledavajući sveukupnu sliku proteklih izbora u BiH i dalje se može reći da je uprkos učinjenim naporima evidentno da su birački odbori i dalje „najslabija karika“ izbornog sistema, da je broj nevažećih glasačkih listića, uprkos „malim“ ili procentima koji odgovaraju onima prosjeka u regiji ipak i dalje velik, jer je teško razumjeti da je više od 100.000 birača koji ne znaju ispuniti glasačke listiće.
Sigurno je da je jedna od ovogodišnjih pozitivnijih izmjena Izbornog zakona BiH zabrana ratnim zločincima da učestvuju na izborima i u izbornom procesu, pa takvih osuđenika , za razliku od prošlih izbora, na ovim izborima nije bilo.
Koliko je važno da svaki građanin iskoristiti svoje biračko pravo i vodi računa o ispravnosti listića, naravno ukoliko ga ne želi namjerno poništiti,te da je svaki glas itekako važan, pokazuje primjer s ovogodišnjih izbora načelnika Bosanskog Petrovca.
Naime, tokom prebrojavanja glasova u više navrata dolazilo je do naizmjeničnog vodstva između kandidata SDA Mahmuta Jukića i SNSD-ove kandidatkinje Bobane Velaga Lupić.
U konačnici, prebrojavanjem glasova pristiglih putem pošte Jukić je odnio pobjedu sa samo četiri glasa više od Velaga-Lupić,
Potvrdilo se i to da su BiH neophodne nove tehnologije u izbornom procesu koje bi, pokazao je to pilot projekt proveden na ovogodišnjim izborima, učinio izborni proces transparentnijim i pravednijim.
Ocjena je to i CIK-a BIH i nevladinih organizacija koje godinama prate izborni proces u BiH i ukazuju na njegove anomalije.
No, za uvođenje skenera, video nadzora, identifikacije birača i transmisije rezultata trebat će osim novca, prije svega političke volje, da na narednim izborima na svim biračkim mjestima u BiH bude omogućen takav način glasanja.
