historijski trenutak

Nikada čovječanstvo nije učinilo ništa ni približno slično: Jedino se slijetanje na Mjesec može mjeriti s ovim

Čini se da se bliži izvanredan trenutak u historiji istraživanja svemira, piše BBC. Za godinu dana, 24. decembra, NASA-ina solarna sonda Parker projurit će pored Sunca nevjerovatnom brzinom od 195 km/s.

Nijedan objekt koji je napravio čovjek nije se kretao tako brzo niti se toliko približio našoj zvijezdi - samo 6,1 milion km od Sunčeve "površine".

"Mi zapravo uskoro slijećemo na zvijezdu", rekao je naučnik Parker projekta dr. Nour Raouafi.

"Ovo će biti monumentalno postignuće za cijelo čovječanstvo. To je ekvivalentno slijetanju na Mjesec 1969. godine", rekao je naučnik Laboratorije za primijenjenu fiziku Univerziteta Johns Hopkins za BBC News.

Parkerova brzina proizlazi iz ogromne gravitacijske sile koju osjeća dok pada prema Suncu. Bit će to poput leta od New Yorka do Londona za manje od 30 sekundi.

Solarna sonda Parker američke svemirske agencije jedna je od najhrabrijih misija ikada pokrenutih.

Lansirana je 2018., ima za cilj ponavljane i sve bliže prolaske pored Sunca.

Manevar koji je planiran krajem 2024. odvest će Parkera na samo 4% udaljenosti Sunce-Zemlja (149 milijuna km).

Izazov s kojim će se Parker suočiti u tome će biti ogroman. U periheliju, točki u orbiti sonde koja je najbliža zvijezdi, temperatura na prednjem dijelu letjelice vjerojatno će doseći 1400 C.

Parkerova strategija je brzo ući i brzo izaći, vršeći mjerenja solarnog okoliša s nizom instrumenata raspoređenih iza debelog toplinskog štita.

Nagrada će, nadaju se istraživači, biti nove važne spoznaje o nekim ključnim solarnim procesima.

Glavni među njima je jasnije objašnjenje rada korone, sunčeve vanjske atmosfere.

Ona doživljava ono što se čini kontraintuitivnim pregrijavanjem. Temperatura Sunca na njenoj fotosferi, površini, je otprilike 6000 C, ali unutar korone može doseći nevjerovatnih milion stepeni i više.

Pomislili biste da će se temperatura smanjivati ​​s udaljenošću od nuklearne jezgre zvijezde.

Unutar koronskog područja također se vanjski tok nabijenih čestica - elektrona, protona i teških iona - iznenada ubrzava u nadzvučni vjetar koji se kreće brzinom od 400 km/s.

Ni to naučnici još uvijek ne mogu u potpunosti objasniti. Ali ključno je za poboljšanje prognoza ponašanja sunca i fenomena "svemirskog vremena".

Posljednje se odnosi na snažne erupcije čestica i magnetskih polja sa Sunca koje mogu degradirati komunikacije na Zemlji, pa čak i srušiti električne mreže. Zračenje također predstavlja rizik po zdravlje astronauta.

"Ovo poprima novu dimenziju, pogotovo sada kada razmišljamo o slanju žena i muškaraca natrag na Mjesec i čak uspostavljanju stalne prisutnosti na površini Mjeseca", rekao je dr. Raouafi.

Parker je u petak napravio jedan od svojih bliskih približavanja Suncu. Ima još tri planirana 2024. godine prije nego što se okrene oko Venere 6. studenoga kako bi pomogao u savijanju orbite i učinio 24. decembra historijskim događajem.

Glavna naučnica u NASA-i je dr. Nicky Fox. Bila je vodeća znanstvenica na Parkeru prije nego što je preuzela svoju sadašnju ulogu.

Rekla je da će glavna prednost preleta 24. decembra biti dužina vremena koje će sonda morati provesti u koroni, daleko duže nego na bilo kojem prethodnom prolasku.

"Ne znamo što ćemo pronaći, ali tražit ćemo valove u solarnom vjetru povezane s grijanjem", rekla je za BBC News.

"Pretpostavljam da ćemo osjetiti puno različitih vrsta valova koji bi ukazivali na mješavinu procesa oko kojih ljudi godinama raspravljaju."

Nadolazeća godina bit će vrhunac Parkerove misije; neće se moći približiti Suncu nakon decembra, ne samo zato što njegova orbita više neće dopuštati zamahe Venere da svoju putanju usmjeri na još užu putanju.

Ali prilaženje bliže također bi stvorilo rizik skraćivanja sjene koju baca Parkerov veliki štit, izlažući stražnji dio letjelice nepodnošljivim temperaturama, piše BBC.