Sasvim je izvjesno da će 1. maja na snagu stupiti amandman na Ustav Federacije BiH koji je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo 27. aprila prošle godine u okviru odluke o deblokadi imenovanja Vlade FBiH, a da na njemu neće biti intervencije Parlamenta FBiH.
Podsjećamo, Schmidt je u srijedu podsjetio političke aktere da amandman stupa na snagu 1. maja, te ih pozvao da "imaju na umu ovaj rok, ukoliko imaju konstruktivne prijedloge za poboljšanje amandmana".
Marinković-Lepić: Teško da će doći do bilo kakvih izmjena
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mirjana Marinković-Lepić (NS) za Raport kaže da "teško da će doći do bilo kakvih izmjena Ustava do prvog maja kada ističe rok za njihovo donošenje“ i da Parlament do sada nije raspravljao niti donosio bilo kakve amandmane na Ustav.
"S istekom roka izmjene koje je nametnuo visoki predstavnik stupit će na snagu. Naravno, to ne mijenja mogućnost da većina i nakon tih izmjena, kao ni većina u novom sazivu koji bude nakon sljedećih izbora nadograđuje odredbe koje se tiču imenovanja Vlade FBiH. Procedure za izmjene Ustava su jasne", kazala je Marinković-Lepić.
Na poziv visokog predstavnika reagirala je SDA, odnosno šef Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH Muamer Zukić koji je od Schmidta zatražio da prolongira rok za stupanje na snagu amandmana, uz obrazloženje da su delegati SDA u Klubu Bošnjaka 12. aprila ove godine podnijeli amandman na Ustav FBiH i da su tražili sazivanje sjednice na kojoj bi se glasalo o njihovom prijedlogu.
Zukić je u pismu Schmidtu naveo da delegati SDA nisu dobili odgovor na svoj zahtjev za određivanje termina sjednice, a za sada se ni visoki predstavnik nije oglasio o eventualnom prolongiranju roka za stupanje na snagu njegovog amandmana.
Zaimović: SDA traži produženje roka
Mirsad Zaimović, poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH za Raport kaže da su prvenstveno vladajuća većina, ali i Vlada FBiH još ranije trebali uputiti u proceduru izmjene Ustava FBiH koje se odnose na izbor Vlade FBiH,.
"Međutim, oni to nisu učinili i zato su predstavnici SDA u Klubu Bošnjaka inicirali neke od izmjena, a sada tražili i prolongiranje roka da bi se pružila prilika domaćim ovlaštenim predlagačima koje su birali direktno ili indirektno glasači u FBiH, kako bi kreirali određene izmjene", kaže Zaimović.
No i SDA je svoj prijedlog za izmjene Ustava FBiH uputila faktički u "minut do dvanaest" . S druge strane NESBiH i Stranka za BiH još u aprilu prošle godine inicirali izmjene Ustava u vezi s imenovanjem Vlade FBiH.
Durić: NESBiH je prije godinu uputio prijedlog ustavnih izmjena
Irfan Durić, šef Kluba poslanika NESBiH u predstavničkom domu Parlamenta FBiH ZA Raport kaže da je većina u tom domu i podržala taj zaključak , ali da njihov prijedlog nikada nije došao na dnevni red Doma.
"Mi smo s ciljem postizanja trajnog ustavnog rješenja koje bi omogućilo nesmetanu implementaciju izbornih rezultata uputili još prije godinu dana amandman na Ustav FBiH koji tretira imenovanje Vlade FBiH uz sva detaljna pojašnjenja, ali do danas taj prijedlog se nije našao na na dnevnom redu sjednica Predstavničkog doma. Mi i dalje ostajemo pri istom stavu i insistiramo na tom principu i vjerujemo da bi se mogla postići saglasnost u vezi s našim prijedlogom", optimističan je Durić.
Damir Mašić (SDP), šef kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH za Raport kaže da poštuje prijedloge svih parlamentarnih stranaka za izmjenama Ustava FBiH, ali ističe da on nije optimista da u pogledu ispunjavanja uvjeta za te izmjene .
"Izmjene Ustava FBiH su kompleksne i za njih je neophodna dvotrećinska većina oba doma, s kvalifikovanim većinama u Klubovima naroda u Domu naroda. U proteklih najmanje 20 godina ne sjećam se da je bilo saglasnosti dvotrećinske većine koja je uvijek morala podrazumijevati i poziciju i opoziciju za bilo kakve izmjene Ustava. I sada je to teško očekivati imajući u vidu potpuno dijametralno suprotne i različite stavove političkih subjekata u FBiH i da će se naći zajedničko rješenje o ovoj situaciji o kojoj je visoki predstavnik tražio izjašnjenje i dogovor unutar FBiH", kaže Mašić.
Mašić: Visoki predstavnik treba prevladati svoju sujetu
Dalje, Mašić ocjenjuje da je visoki predstavnik sam generirao aktuelno stanje, jer je u izbornoj noći 2022. godine „potpuno neopravdano donio izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH kojima je nepotrebno zakomplikovao ukupnu političku situaciju.“
"Sadašnja Vlada FBiH bi bila formirana u decembru 2022., a ne krajem aprila 2023.godine, i visoki predstavnik ne bi morao popravljati svoju lošu odluku iz izborne noći naknadnom odlukom koju je donio u aprilu 2023. godine, koja se tiče ovog roka. Poštenije bi bilo da visoki predstavnik konačno prizna da je napravio grešku nametanjem amandmana i na Ustav i izmjenama Izbornog zakona nakon zatvaranja birališta na Općim izborima 2022. godine. Jer, ako smogne snage i prevlada sam svoju sujetu, svi ovi problemi bit će apsolutno riješeni ako se sve vrati na početno stanje, a ne da očekuje u ovako kompleksnim političkim odnosima od Parlamenta i političkih subjekata koji se proteklih 20 godina nisu mogli usaglasiti da će sada popravljati i mijenjati neke odluke koje je on nametnuo", zaključio je Mašić za Raport.
Komentar o isticanju roka za stupanje na snagu Schmidtovog amandmana tražili smo i od klubova HDZBiH i DF-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, ali odgovore nismo dobili.
Šta će biti nakon 1. maja?
Podsjećamo, prema Schmidtovom amandmanu koji na snagu stupa 1. maja predviđeno je da pri imenovanju Vlade FBiH , predsjednik Federacije BiH nakon konsultacija s predsjedavajućim i zamjenicima predsjedavajućeg oba doma Parlamenta, predsjednicima klubova i dopredsjednicima Federacije, određuje mandatara za sastav Vlade koji ima vjerodostojne šanse da dobije podršku u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije.
S tim amandmanom je između ostalog predviđeno da ukoliko predsjednik Federacije ne uspije u propisanom roku imenovati Vladu Federacije uz saglasnost oba dopredsjednika Federacije, Vlada će moći biti predložena i uz saglasnost jednog potpredsjednika i takav prijedlog će biti upućivan Parlamentu Federacije.
Ovako predložena Vlada smatrat će se izabranom ukoliko bude potvrđena većinom glasova u Predstavničkom domu, a potom većinom glasova u Domu naroda, pod uvjetom da glasovi protiv ne uključuju tri petine ili više delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda.
Prema amandmanu koji je nametnuo Schmidt, novina je da ukoliko Parlament FBiH u propisanim rokovima ne potvrdi novu entitetsku vladu, raspuštaju se i Parlament Federacije i skupštine svih deset kantona, te se raspisuju vanredni izbori.
Podsjećamo, Schmidt je prošle godine u aprilu nametnuo odluku za deblokadu imenovanja Vlade FBiH , jer potpredsjednik FBiH iz reda SDA Refik Lendo, nije htio dati saglasnost za imenovanje novog mandatara i formiranje Valde FBiH čime je pola godine blokirao imenovanje nove federalne vlasti.
Tada je Schmidt nametnuo odluku koja je omogućila da je predsjednici FBiH dovoljan potpis jednog potpredsjednika da taj proces bude okončan, što se i desilo, a s obzirom da nije urađeno ništa na političkom dogovoru za doradu ili mijenjanje Schmidtove odluke, evidentno je da će se Vlada FBiH tako moći birati i ubuduće, ukoliko dođe do blokada.