Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić kazao je da se teško može pronaći rješenje za normalno funkcioniranje Nacionalne i univerzitetske biblioteka BiH, posebno u ovom odnosu snaga.
U intervju za dnevnik Federalne televizije Nikšić je kazao da taj problem postoji već tridesetak godina te da je u svom prvom mandatu pokušavao iznaći način da riješi problem te institucije, bar privremeno.
"Čak u trenutnu kada smo pronašli novac za finansiranje sedam institucija iz Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH, optuženi smo da oduzimamo ingerencije države, iako smo htjeli pokazati odgovornost prema tim ljudima. Ali ni nakon 30 godina, činjenica je da Vijeće ministara BiH ne vodi računa o tome i da moraju nešto uraditi za državu, jer to nije u redu prema tim ljudima ", kazao je Nikšić.
Istakao je da je u razgovoru s uposlenicima NUB-a uvidio da su oni veoma svjesni situacije u kojoj se nalaze. Smatra da je mnogo manji problem finansiranje tih institucija od imenovanja upravljačkih struktura te ko preuzima odgovornost za funkcioniranje.
Pohvalio je Vladu Kantona Sarajevo koja je preuzela odgovornost da osigura novac za nedostajuća sredstva za plaće i da se na taj način riješio akutni problem. Dodao je da će Vlada FBiH na narednoj sjednici razmatrati informaciju Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke o toj situaciji te je izrazio nadu da će iznaći sredstva kako bi interventno zatvorili tu priču do kraja godine.
Kazao je da će za 2025. godinu lakše iznaći novac za NUB, jer je KS usvojio poseban zakon o finansiranju tih institucija pa će u okviru raspodjele sredstava nižim nivoima vlasti određenim transferima moći osigurati sredstva za te institucije.
Ipak, smatra Nikšić, veći problem je rješavanje problema imenovanja upravljačkih struktura, jer direktor NUB-a uskoro odlazi u penziju, što predstavlja veliki problem.
"Pokušat ćemo još jednom razgovarati sa Vijećem ministara BiH i otići ćemo sa predstavnicima KS do suda da vidimo šta bi oni mogli prihvatiti kao privremeno rješenje za članove upravnog i nadzornog odbora i direktora", kazao je.
Smatra da je problem svih sedam institucija kulture političko pitanje, jer predstavnici iz RS smatraju da na taj način jačaju državu.
Kaže da razmatraju i razgovor sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom.
Premijer je govorio i optužbama radnika u filmskoj industriji, ističući da su bile neutemeljene.
"Vlada FBiH je u ovoj godini povećala sredstva za 1.300.000 KM u budžetu za finansiranje kinematografije. Prije je to iznosilo 3.400.000 KM, a sada 4.700.000 KM. Pored toga, postoje odluke i kroz finansiranje kroz BH Telecom gdje je ostalo još 6 ili 7 miliona KM. Ali aktuelna Vlada FBiH je odlučila da dio ostvarene dobiti od BH Telecoma od 11.500.000 KM ostavi kao neraspoređenu dobit koja će biti usmjerena u finansiranje sporta i kinematografiju, ali sam rekao da nam ne pada napamet da se petljamo u to ko je od redatelja najzaslužniji", pojasnio je premijer.
Pohvalio je saradnju stranaka u Vladi FBiH u kojoj nema preglasavanja.
"To nije idila, ali šta se dogovorimo, to i ostvarimo. Veoma je bitno da ono što od Vlade dođe u Parlament FBiH, to podrže i zastupnici stranaka u vlasti", kazao je Nikšić.
Pohvalio je rad predsjedajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto koju, kako kaže, razumije jer rade slične poslove.
"Nisam primijetio da HDZ opstruira neke stvari, iako imaju drugačije stavove od nas, kao i predstavnici iz RS-a. Ali ako razgovaramo, onda i uspijevamo riješiti neke stvari. Za godinu dana smo uradili više nego što je učinjeno za 10 godina. Trenutno stagniramo, ali važno je da nam niko ne može oduzeti ono što smo napravili", poručio je Nikšić.
Smatra da će državna koalicija opstati, ali i ako ne opstane, svima posjete jasno kakve šanse BiH gubi.
"Bio sam optimističan da ćemo usvojiti Plan rasta. Nisam mogao vjerovati da će ga stranke iz RS prihvatiti, a neki kantoni problematizirati. Ali mi i kad smo bili opozicija, uvijek smo podržavali stvari koje su dobre za BiH. Plan rasta je bila sjajna šansa za BiH, a sada smo uskraćeni za mogućih 1.026.000.000 eura. Važno je da se opametimo i da počnemo raditi u skladu s tim", kazao je.
Govorio je i u izboru direktora Federalne uprave policije UP-a te kazao da je u BiH sve političko pitanje.
"Idealno bi bilo da imamo zakon. Da budemo jasni, direktor FUP-a ne može biti Bošnjak, jer je aktuelni ministar Bošnjak. Sada nas optužuju kako hoćemo HDZ-u da damo tu poziciju. A kad sam predlagao da ministar ne bude Bošnjak, svi su se digli protiv mene. Uvijek se može naći način za politikanstva, a primjer za to je izbor sudije Ustavnog suda", kazao je.
Na pitanje da li je radna grupa za Južnu interkonekciju završila posao i da je nacrt zakona dostavljen, Nikšić je kazao da nisu završili, ali da su nastavili značajne iskorake i primakli stavove.
"Prema našem planu, početkom jeseni bi to trebali i završiti", kazao je.
Potvrdio je da bi jedno od kompromisnih rješenja moglo biti i da se u Mostaru oformi podružnica BH Gasa koja će imati svoj upravi odbor.
"Kad smo o tome počeli raspravljati u startu smo rekli da nema nikakvog razloga da se ne napravi podružnica, kao i u ostalim preduzećima. Ali nije mi normalno da ima svoj upravni odbor. Zato i kažem da taj prijedlog nije još usuglašen", kazao je.
Odgovarajući na pitanje o imenovanu direktora Porezne uprave, Nikšić je kazao da je bio pismeni test te da kandidat SDP-a Muhamed Hasanović nije prošao.
"Nije baš normalno da je od šest samo dvoje položilo. Tu se javlja određena sumnja, ali postoje tijela koja to provjeravaju. Prema mojim zadnjim informacijama, imamo prigovor od bivšeg direktora za komisiju koji je na razmatranju u Uredu za žalbe i nakon toga ćemo vidjeti koju ćemo odluku donijeti", zaključio je Nikšić.
