Socijaldemokratska partija svake izbore radi izborni program, pa smo tako i ovaj put izdvojili gotovo godinu dana za njegovu izradu, kaže Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a Bosne i Hercegovine.
"Komunicirali smo sa građanima, komunicirali smo sa nevladinim sektorom, sa ekspertima. Rekao bi da je gotovo 150 ljudi dalo nekakve svoje stavove, prijedloge, koje smo nastojali da implementiramo u svoj izborni program i napravili smo opet izborni program. Izborni program podrazumijeva 13 oblasti u kojima su na desetine rješenja, ali stvarno konkretnih rješenja, koji tretiraju stvarne, životne probleme građana koje smo čak u posljednjem periodu probali kao opozicija implementirati nudeći u ovim krizama pandemije čime smo pokušali da utječemo na vlast. Taj program je dostupan građanima, dostupan javnosti i naravno da u svojim predizbornim aktivnostima pokušavamo da objasnimo ljudima šta je to što mi nudimo. Ne možete voditi predizborne aktivnosti ne spominjući i ono što imamo trenutno, što mislim poprima elemente nekakve katastrofe", kaže Nikšić.
Navodi da je u posljednjih sedam godina 520 hiljada građana Bosne i Hercegovine napustilo državu, da je samo u prošloj godini taj broj 140 hiljada, da je 95 hiljada građana platilo po 800 KM da se ispišu iz bh. državljanstva onda, veli Nikšić, ne zna “šta treba drugo da nam upali alarm da nešto nije u redu u ovoj zemlji i da se moramo okrenuti i posvetiti se nekim stvarima“.
"Za razliku od nas, vidi se, da predizborna kampanja vladajućih je ponovno okrenuta starom. Oni jedni drugima ustvari vode kampanju na način da je to ponovno ratnohuškačka retorika, da je to ponovno udaranje u ratne bubnjeve, da će se ovaj ponovno otcjepljivati, ovaj će treći entitet, ovaj će se prebrojavati, organizovati i stati na čelo da brani zemlju. Mislim da ova aktuelna vlast SDA-HDZ-a BiH i SNSD-a najviše ugrožava i BiH i građane u BiH", ističe Nikšić.
Govorio je i o tome šta nove vlasti u BiH trebaju pod hitno uraditi te na čemu će insistirati SDP, ako u njoj bude sudjelovao.
"Nekoliko je stvari koje su očito ključne u ovom trenutku. To je praktično stvaranje ambijenta za otvaranje novih radnih mjesta, puno bolji i kvalitetniji ambijent za poslovanje poslodavcima i borba protiv korupcije i kriminala koja je očito u Bosni i Hercegovini jako izražena. To su neke stvari koje moraju biti motiv i oko kojih se mora okupiti sljedeća vlast. Mi smo spremni da budemo ti koji ćemo nositi promjene", kaže Nikšić.
Pripremljena ustavna reforma
Prvi preduslov, kaže, da bilo ko, ako će SDP BiH biti dio te priče i nosilac tih promjena, da se uopšte priča o vlasti je da traže implementaciju Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala koji je u Federaciji BiH donesen u mandatu Vlade FBiH, koju je u ime SDP-a vodio on 2014. godine i koji je do danas mrtvo slovo na papiru.
"I danas imamo ljude iz vladajućih stranaka koji pričaju kako u sljedećem mandatu treba da imamo borbu protiv korupcije i kriminala. U isto to vrijeme aktuelni premijer FBiH pola radnog vremena provodi u Sudu BiH optužen za korupciju u vrijeme pandemije, zbog nabavke, ja ću reći pogrešnih - lažnih respiratora. U ovoj zemlji je moguća i takva situacija. To je nonsens koji vjerovatno ni u jednoj drugoj zemlji ne bi bio moguć da vam neko da prostor da vi pričate o tome, da se spremate da u narednom mandatu se borite protiv kriminala i korupcije. Naravno ja smatram da tu čak ni međunarodna zajednica nije pošteđena nekih kritika uz sve ono što oni ovdje pokušavaju da urade. Svaki put su nalegli na istu priču, i svake godine se priča o tome da se donosi neka nova agenda, neka nova priča, i ta i takva agenda sadrži borbu protiv korupcije i kriminala, a imaju alat, imaju zakon, koji samo treba primijeniti. Moram reći da je zakon prošao čak i neki test vremena.
Dolazili su tužioci iz SAD, iz Njemačke, sudije iz Austrije, koji su rekli da je izuzetan zakon. Jer, kada smo radili zakon, tražio sam da to rade eksperti, mladi ljudi sa Fakulteta kriminalističkih nauka i Pravnog fakulteta uz asistenciju nekih ljudi iz Vlade, ali oni su bili nosioci posla. Kada smo sjeli na prvi sastanak i razgovarali kakav zakon treba da bude rekao sam samo dvije stvari od vas tražim - prva da zakon ispunjava evropske standarde da sutra ako dođemo u priliku da otvorimo neku priču sa Evropskom unijom da ne moramo to mijenjati i drugo je da zakon nikoga nije nanišanio i nije nikoga zaštitio. Nego da je zakon napravljen da bude zakon, a ne zato da nekoga i nečija djela posušimo ili da nekoga stavimo pod posebnu packu", ističe Nikšić.
Nažalost, kaže, 2022. je godina, zakon postoji, ali ne postoji odjel u Tužilaštvu FBiH koji bi procesuirao ta djela niti postoji odjel u Sudu koji bi trebao da to sudi jer je tako predviđeno zakonom.
"Ono što je važno napomenuti jeste da taj zakon diže tu priču na federalni nivo. Mi sada imamo, znamo šta se dešava u pravosuđu, nije nikakva tajna, da se to na lokalnim nivoima, na kantonima posuši sa tužilaštvom i sudovima ta neka djela kriminala i korupcije. I onda je to završena priča. Smatram da je puno teže to završavati, ako to baš i nije tu, negdje na lokalnom nivou gdje se svaki dan susrećete sa tužiocima i sudijama nego da to neko sa nekog višeg nivoa radi", kaže Nikšić.
Dao je i ocjenu može li nakon izbora doći do blokade njihove implementacije.
"Naravno da su moguće opstrukcije u implementaciji izbornih rezultata i formiranju nove vlasti. Moram reći da sam zadovoljan činjenicom da je visoki predstavnik za BiH Cristian Schmidt prihvatio nekakve, neću reći naše sugestije i da je postupio po njima, nego da je prihvatio realnost u BiH da bi bilo zaista katastrofalno da je nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH prije izbora. Naši nekakvi stavovi u tim razgovorima su bili je da očekujemo da će neki novi ljudi doći u parlament. Nadali smo se da bi mogli da imamo prvi put izbore koji bi bili elektronski obrađivani i da se svede mogućnost zloupotreba na minimum. Nije, ali moram reći da ove izmjene koje su napravljene ipak, na neki način otežavaju zloupotrebu biračkog procesa iako znamo gdje živimo i kako je to, da se to ne može baš u potpunosti preduprijediti i spriječiti. I to je jedan set. Drugi je da nakon izbora i dolaska nekih novih ljudi u parlament očekujem da će biti neka druga klima da možemo razgovarati o onome što je nužno da promijenimo i da napravimo ustavnu reformu i reformu izbornog zakonodavstva i na neki način da spriječimo ove mogućnosti o kojima govorimo, blokada", smatra Nikšić.
SDP, navodi, shvatajući realnost u kojoj se nalazimo je i napravio jedan draft izmjena i Ustava BiH i FBiH kojim bi implementirali odluke sudova i spriječili mogućnost opstrukcija i formiranja vlasti, odnosno izbora delegata. Ključ je naravno formiranje kantonalnih skupština i izbor delegata u domove naroda kako bi se onda dalje mogao nastaviti proces formiranja izvršne vlasti.
"Nismo svjesno to ni objavljivali ni objelodanili jer bi onda to bila tema ovog izbornog procesa. Ono što očekujem od visokog predstavnika u BiH to je da ostavi neki normalan rok nama da radimo na tome. A, nikada nije kasno nametnuti ta rješenja ukoliko se pokaže da postoje opstrukcije i da postoje ljudi koji ne žele da implementiraju te promjene. Naravno, svako mora da shvati realnost u kojoj živimo u BiH. Želja SDP-a je, i moja želja je, da živimo u zemlji u kojoj ćemo birati jednog predsjednika, u kojoj ćemo imati jednu vladu, jedan parlament i lokalni nivo vlasti. Ali, sada kada bi mi to prezentirali i na tome vodili kampanju vjerovatno bi bilo ljudi koji bi to podržavali, ali bi onda s druge strane imali takvu radikalizaciju odnosa i takav problem koji bi možda doveo i do neke eskalacije.
Tako da to o čemu razmišljamo je u ovom trenutku pokušaj pomirenja tog građanskog i nacionalnog kako bi došli u priliku da nekim normalnim funkcionisanjem države dobijemo šansu za uspostavu normalne države gdje će se birati jedan predsjednik, gdje ćemo imati jednu vladu i jedan parlament i lokalni nov vlasti i organizirati se po principu nekih ekonomskih regija. Naravno, dugo će nam trebati do toga", ističe Nikšić.
Manipulacije socijalnim paketima
A, uvjeren je, kaže, da nekakvim normalnim funkcionisanjem inistitucija, nekim normalnim funkcionisanjem ove države da bi mogli ići ka tome.
"Smatram da ne može biti nikome u interesu, recimo za početak u FBiH, da to osporava. Mi smo tako imali inicijativu za racionalizaciju FBiH. Ne vidim nikakav razlog zašto bi nekome smetalo da umjesto 11 fondova zdravstvenog osiguranja imamo jedan fond u kome će biti predstavnici svih kantona i da osiguramo našim građanima da imaju vrhunsko zdravstveno osiguranje na području cijele FBiH, da se mogu liječiti, da imaju istu esencijalnu listu lijekova, da ona ne zavisi od toga koji je kanton ekonomski moćniji ili slabiji. Nastranu što bi se time oslobodila i nekakva dodatna sredstva za poticaje privredi, za stvaranje nekih drugih beneficija.
Ali, čim to progovorite odmah su ugroženi ili Hrvati, ili Bošnjaci ili Srbi. A, ustvari treba da pomognemo svim tim ljudima. To će biti neki procesi koji će sigurno trajati. A, iskreno se nadam da ćemo dobiti nekakve normalnije sastave parlamenta. Sada je ovo bilo više nego radikalno. Zato smatram da je ključ u ovim izmjenama izbornog zakonodavstva da imamo elektronsko glasanje, da oni koji su zastupnici su izabrani ustvari od naroda, a ne od stranaka. Kada se zloupotrebljava izborni proces onda stranka zna kome dodaje te glasove i koga hoće u parlamentu, a onda ti znaju da su dužni toj strani i da imate izjave tipa za mene je moj predsjednik neprikosnoven i tako slično", navodi Nikšić.
Dao je i ocjenu o priznanju Vlade Hrvatske o tome da je sa visokim predstavnikom u BiH razgovarala o izmjenama Izbornog zakona BiH.
"Nije dobro da se miješa i upliće u stanje u BiH bilo ko. Ni Hrvatska kao naš susjed, ni Srbija kao naš komšija, niti bilo ko drugi od zemalja EU. Uostalom hajde da pričamo o principima koje traži i šta je to što ovdje traži HDZ BiH. Oni traže nove segregacije, nove podjele. Usvajanjem izmjena Izbornog zakona BiH onako kako traži HDZ BiH da ispunimo svih ovih 14 mišljenja iz preostalih uslova mi ne možemo biti zemlja EU. O čemu pričamo. Tražite nešto što nije ni u jednoj zemlji. Mi smo kao multietnička politička partija rekli u redu. Evo vi proberite bilo koju članicu EU i prenesite njihov sistem izbornog zakonodavstva mi ćemo ga prihvatiti. Ali, da mi uvodimo sada nekakve principe mimo presuda Suda u Strasbourgu koji u svakom trenutku i ukazuje na to da se ne može na osnovu konstitutivnosti i pripadnosti naroda tražiti i ostvarivati bilo kakvo pravo, nego da pravo ostvaruješ kao pojedinac, kao građanin. Iz presude u presudu se to utvrđuje i onda sada hoće da nas vrate u to neko anahrono vrijeme.
Pa da opet idemo na Sud u Strasbourg koji će ponovo utvrditi da to nije uredu. Zbog toga smo pravili ovo rješenje koje ispunjava sve uslove i sve te presude, nikome ne nameće, već zaštićuje i nije onako kako bi SDP želio da bude uređena BiH, ali svjesni naše realnosti to je neki kompromis između nacionalnog i građanskog", stava je Nikšić.
Kaže da ga ne čudi stav Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji se protivi ukidanju i smanjenju akciza i PDV-a.
"Ovdje svako gleda da zaštiti svoj kapital. MMF je jedan od kreditora BiH i oni ne žele da smanje kreditnu sposobnost. S te strane to ne smatram ključnim u rješavanju ove stvari. Ono što je evidentno jeste da vlasti ni na jednom nivou nisu pokazale ni minimum odgovornosti prema stanju u zemlji, prema svojim građanima ne pokazuju nikakvu empatiju. Osim ovo što imamo u posljednje vrijeme, ovu priču izbornu, predizbornu, pokušaja kupovine glasova davanjem socijalne pomoći, jednokratnim uplatama koje ljudi koji su na birou ne mogu da dobiju zato što nikada nisu radili pa nemaju tekući račun i ne mogu dobiti ta sredstva. S druge strane prije nekoliko dana sam bio u situaciji da su se počeli javljati ljudi koji su dobili prve socijalne pakete. Vlada je donijela neku odluku o paketima socijalne pomoći u visini od 500 KM. Pa je onda rečeno da se radi o neke tri vrste paketa, ako su samci ili više članova.
Ljudi su se javljali i govorili da je u paketu trebalo da bude 30 kilograma brašna, četiri kilograma šećera, četiri litra ulja, osam konzervi sardine, osam narezaka, 12 pašteta, kila soli i detrdžent. Neki su rekli da nisu dobili detrdžent. Onda se zainteresujete pa kažete normalno tih 500 KM vrijednost paketa, kada to svedete, a nikakav problem nije otići u prvu prodavnicu uporedite maloprodajne cijene i takav paket vrijedi 158,70 KM. Jasno je ko koga vara ovdje, ko laže. Ali zašto je to uopšte potrebno. Zar ne možemo stvarno biti fer. Jer, vi kada nekome obećate paket to onda neko i očekuje", ističe Nikšić.
Novac otišao tajkunima
A, prvo su, kaže, rekli da je problem, da ne mogu ići paketi jer nema kartonskih kutija što je naravno smiješno obrazloženje.
"Važno je bilo da se to primakne što više izborima. Pa su našli kartonske kutije i onda u njima fali deterdžent ili prašak kako kažu ovi ljudi što se žale, a cijena je neuporediva. Ti paketi, to je ustvari reakcija naše Vlade na situaciju koju imamo u zemlji i odlazak ovih ljudi privrednika. Oni uopšte ne žele da pričaju o povećanju minimalne plate koju mi uporno guramo u Parlamentu FBiH već nekoliko puta. Oni se tome životom suprotstavljaju. Sjećamo se da je društveno opasna minimalna plata od 407 KM. Za one ljude koji ne žive ni od one plate koju primaju, a ne od tolike plate da oni i ne razumiju probleme tih ljudi i građana. Tako da ne može se Vlada pohvaliti nikakvim mjerama", navodi Nikšić.
Za vrijeme pandemije, ističe, kada je Hrvatska milijarde izdvajala za pomoć privredi naši su donijeli odluku o 500 miliona, onda su potrošili 90 do 100 miliona.
"Ni to u cijelosti nisu potrošili. A, posebna je priča kome i kako su davali svojim tajkunima. Na kraju kada se to pogledalo, i izvještaji revizije pokazuju da su oni plaćali svojim tajkunima koji su otpuštali radnike. Dakle, sredstva nisu davana da bi sačuvali radna mjesta nego su ona išla onim koji su otpuštali. Tako da je bezbroj primjera o kojima možemo pričati čak i da se ne vraćamo na ovu priču da nećemo da nabavljamo vakcine da ne bi bili zamorčad, pa te onda ponize da ideš u Srbiju kod Aleksandra Vučića da se vakcinišeš. To nije sramota, a oni neće da nabave vakcine. Ili, priče da nema testova. Da to nabavljaju turističke zajednice u RS, ovdje malinar nabavlja respiratore.
Toliko je tih stvari, afera, priča o propasti svakog investicijskog projekta. Propao je Blok 7 nakon 300 uloženih miliona, nema ništa od toga. Tunel Hranjen trebao je da bude gotov u novembru prošle godine, a još nismo ugledali rupu s druge strane. Za HE Vranduk je bilo puno priča. HE Vranduk je još nekada, prethodni premijer prije mene, položio kamen temeljac, a nije bilo ni građevinske dozvole. Onda je rahmetli gradonačelnik Zenice Husein Smajlović insistirao u mom mandatu da prije nego što da građevinsku dozvolu da uradimo prijateljsko okruženje, odnosno da napravimo infrastrukturu za okolne prostore. Elektroprivreda je asfaltirala put, napravila dječije igralište, provela rasvjetu, pa je bila velika fešta u toj mjesnoj zajednici. Mislilo se da se otvaraju ti radovi. Ne, tada se krenulo u proces dobivanja građevinske dozvole. Onda kada su došli aktuelni premijer i predsjednik SDA pričali kako tek sada radovi kreću, kako ide kamen temeljac, a da su svi prije toga lagali. Bager se uslikao tada i više ga nikada nije bilo. Sada Federalna vlada mora platiti 30 miliona Strabagu penala zbog toga i idu nove tužbe, a hidrocentrala se ne radi niti ima radova", kaže Nikšić.
Kada čovjek počne nabrajati ne zna se više za šta se prije dohvatiti, a kada god izađu pričaju, kaže, o nekom ekonomskom spektaklu.
"Postoje određeni pomaci, ali to nije nikakvim ekonomskim mjerama Vlade nego zato što su naši privrednici i naša privreda fleksibilna pa se ljudi snalaze. Sve se zatvara, pa se više ljudi okreću evropskom, umjesto kineskom tržištu. Ne proizvodi se u Kini, pa je ovdje jeftina radna snaga i ovdje još ima stručne i kvalitetne snage. Ljudi znam šta pričaju. Date i dobru platu i čovjek se obuči, postane dobar majstor i onda ode u Njemačku, ne možete ga zadržati", navodi Nikšić.
Govorio je i o aktuelnoj problematici penzionera u BiH.
"Prve izjave aktuelnog premijera bile su kako je lako bilo prethodnoj Vladi povećavati penzije, jer smo mi povećali penzije pet posto, a onda je kao njima ostavljen dug od 130 miliona. Naravno, zaboravljen je zarez i nastavak, jer je to istina - penzije jesu povećane dva puta po pet posto i dug jeste bio 130 miliona, ali kada smo mi preuzeli Vladu što postoji jasno u revizorskom izvještaju i presudama sudova Vlada je bila dužna 190 miliona Fondu PIO/MIO. To je zbog donošenja zakona kojim su uvođene nekakve boračke kategorije, a nije se osiguravao novac u Fond PIO/MIO.
Mi smo za četiri godine povećali penzije dva puta po pet posto i smanjili dug za 60 miliona, sa 190, na 130. Nismo ga mi napravili nego smo ga naslijedili kao što su ga i oni naslijedili. Krenula je sva fama i priča, populistički prema tadašnjim penzionerima. Donesen je novi Zakon o PIO koji je svim budućim penzionerima uzeo najmanje po 30 posto penzije pod plaštom zadržavanja penzija i ovakvim kakve su male aktuelnim penzionerima. Pri tome su znajući za takav zakon odjednom bio udar na Fond ljudi koji su prije željeli da odu u penziju da ne bi došli pod udar novog zakona. Mi gledamo sada, ljudi dolaze, pokazuju nam. Ljudi kada naprave, koji su dovoljno obrazovani, ekonomski pismeni da mogu to izračunati, uradili su proračun kolika bi im penzija bila po starom zakonu i kolika je sada", pojašnjava Nikšić.
Razlike su u nekim situacijama, navodi, čak i veće od 30 posto.
"To je klasična diskriminacija. naravno da je to posebna oblast u našem programu kojem ćemo nastojati da pristupimo. Prvo da stabilizujemo Fond. Sada je izmjenama Zakona o PIO/MIO Fond praktično garant isplate penzija i budžet. Sadašnji budžet je enormno veliki ne zbog bilo kakvih ekonomskih mjera Vlade nego zbog inflacije i povećanja cijena i većih uplata PDV-a. Mi ćemo u narednom periodu nastojati da tu finansijsku disciplinu, fiskalnu disciplinu dignemo na što veći nivo, da potpuno svedemo na minimum utaje poreza i na taj način osiguramo priliv sredstava, da uđemo u priču smanjivanja i rasterećenja poslodavaca kada su u pitanju određeni doprinosi i stvaranju pretpostavki za povećanje minimalne plate i naravno punjenje budžeta za povećanje penzija.
Niko tu neće puknuti prstima i preko noći riješiti, ali sasvim izvjesno SDP neće učestvovati niti u jednoj Vladi koja neće imati tačan i konkretan program mjera koje se moraju izvršiti bez obzira ko sjedi. Politiku možemo voditi kroz parlamente, ali ove stvari koje dogovorimo moraju se izvršiti bez pogovorno i da se to uradi što prije, po mogućnosti u prvoj godini mandata", zaključuje Nikšić.
