Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nije podržao principe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koji je ranije usvojio Predstavnički dom i uputio ga Domu naroda na razmatranje, a kojim je definiran institut “mirovanja parlamentamog mandata”, koji podrazumijeva pravo poslanika da, pod određenim okolnostima, stavi mandat u mirovanje i da ga do njegovog isteka ponovo aktivira.
Poslanik u Predstavničkom domu Saša Magazinović (SDPBiH), na čiji prijedlog je u tom domu usvojen ovaj zakon, obrazložio je Domu naroda predložena rješenja, kazavši da je on motiviran stanjem na terenu gdje je veliki broj ljudi koji istovremeno obnašaju funkcije i ministara i zastupnika.
- Tragajući za rješenjem došlo se do toga da se kao model iskoristi ono što je model u Republici Hrvatskoj i uvede institut mirovanja parlamentarnog mandata, koji je neupitno osvojen na izborima. Zbog situacije kakva jeste, imate ljude koji su u višestrukim ulogama. Imate poslanike koji su u isto vrijeme i ministri - naveo je Magazinović.
Dodao je da je to omogućio Izborni zakon, smatrajući da se to može desiti u prelaznom periodu, „ali taj prelazni period kod nas traje malo duže“.
Pojasnio je da bi usvajanje ovog zakona značilo da ministar u bilo kojoj od vlada koji je osvojio mandat nastavlja obnašati funkciju ministra i sve dok je ona ili on ministar, u parlamentu funkciju zastupnika obnaša sljedeći sa liste.
- Kada se formira vlast i taj koji je osvojio mandat bude ponovo izabran ili neizabran, ima pravo da odluči da li se vraća u parlament na mandat koji je osvojio - naveo je Magazinović.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Dragan Čović (Klub hrvatskog naroda) je kazao da je većina onoga što je Magazinović iznio prihvatljivo, „ali u osnovi mi ćemo danas biti protiv ovog prijedloga“.
Pojasnio je da bi izmjene koje bi eventualno usvojili u drugom čitanju ovog teksta, bile primjenjive tek nakon narednih izbora.
- Mi s druge strane imamo jednu vrlo jasnu obvezu, i zbog toga smo protiv, da čak do kraja šestog mjeseca, prema sporazumu koji smo potpisali u Mostaru između dvije političke opcije i pet predstavnika međunarodnih institucija, usvojimo izmjene i dopune Izbornog zakona koji bi trebali cjelovito sagledati, od izbora članova Predsjedništva BiH, od predstavnika u klubovima doma naroda i puno još dorada na Izborni zakon koje ponekad neko zove tehničkim izmjenama - kazao je Čović, dodajući da ovo što je predloženo nisu tehničke izmjene.
Vjerujem, kazao je on, „da ćemo tada ovaj segment u izmjenama i dopunama zakona podržati, a do tada ćemo strpljivo raditi sa predstavnicima parlamentarne većine, ali i opozicije u ova dva doma parlamenta“.
Delegatkinja iz Kluba srpskog naroda Dušanka Majkić je kazala da ovakav prijedlog danas ne treba usvojiti, podsjećajući da Dom naroda na dnevnom redu ima formiranje intrresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmena i dopuna izbornog zakonodavstva.
Kazala je kako smatra da svaki novi prijedlog treba da završi u toj grupi koja će se baviti svim pitanjima vezanim za Izborni zakon.
Delegat iz Kluba srpskog naroda Mladen Bosić ocijenio je da je „ovo sasvim sigurno dobar prijedlog promjena u Izbornom zakonu, ali evidentno je da je to parcijalni pristup promjenama“.
Kazao je kako je ovdje pitanje da li stvari treba rješavati korak po korak ili se stvari mogaju rješavati „ili sve ili ništa“.
Delegat iz Kluba bošnjačkog naroda Denis Bećirović je kazao da smo svjedoci koliko je bila i apsurdna situacija i nakon ovih izbora da jedni te isti ljudi obnašaju i ministarske funkcije u izvršnoj vlasti, a istovremeno predsjedavaju ili su poslanici i u zakonodavnim organima vlasti.
Po njegovim riječima, to jednostavno nije dobra poruka.
Nakon okončane rasprave delegati ipak nisu podržali principe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.
