Zdravlje

Nivo željeza u krvi mogao bi biti povezan s dužinom života

Naučnici imaju nove dokaze da nivo željeza u krvi ima utjecaja na dužinu života i to tako da je previsok nivo povezan s rizikom od ranije smrti. Studije koje daju ovakve rezultate uvijek treba gledati s dozom rezerve, no novo istraživanje obuhvatilo je vrlo široke podatke na više od milion ljudi iz tri javne baze podataka.

Stručnjaci su se fokusirali na tri ključne mjere starenja: životni vijek, godine bez bolesti (koje se nazivaju zdravljem), te postizanje vrlo visoke starosti (dugovječnost).

Kroz analizu je dokazano da postoji 10 ključnih područja genoma povezanih s faktorima dugog života, kao i setovi gena povezani s načinom na koji tijelo metabolizira željezo. Jednostavno rečeno, čini se da je previše željeza u krvi povezano s povećanim rizikom od ranije smrti.

„Izuzetno smo uzbuđeni ovim nalazima jer sugeriraju da visok nivo željeza u krvi smanjuje zdrave godine života, te da bi održavanje nivoa željeza optimalnom moglo spriječiti oštećenje povezano sa starenjem“, kaže analitičar podataka Paul Timmers sa Univerziteta u Edinburgu.

„Nagađamo kako bi naša otkrića o metabolizmu željeza mogla objasniti i zašto je vrlo visok nivo crvenog mesa bogatog željezom u prehrani povezane sa stanjima koja se povezuju sa starenjem, poput srčanih bolesti. Iako korelacija ne znači nužno uzročno da je riječ o uzročno-posljedičnoj vezi, istraživači su koristili statističku tehniku ​​nazvanu Mendeljeva randomizacija, kako bi umanjili pristranost i pokušali zaključiti

Kao što napominju, smatra se da genetika ima oko 10 posto utjecaja na životni vijek i zdravlje, a to može otežati odabir gena na koje utječu i ostali faktori, poput pušenja ili alkoholizma. Imajući to u vidu, jedna od prednosti nove studije su njen veličina i obim, kažu.

Pet genetskih markera koje su istraživači otkrili prethodno nije istaknuto kao značajno na razini genoma. Neki su, uključujući APOE i FOXO3, u prošlosti izdvojeni kao važni za proces starenja i ljudsko zdravlje.

Iz povezanosti bolesti vezanih uz dob i dobro poznatih lokusa starenja APOE i FOXO3, jasno je da u određenoj mjeri hvatamo informacije o procesu starenja kod čovjeka, pišu istraživači u nedavno objavljenom radu.

Dok smo još u ranim fazama za istraživanje povezanosti s metabolizmom željeza, mogli smo vidjeti razvoj lijekova koji su dizajnirani za snižavanje nivoa željeza u krvi, što bi nam moglo dodati dodatne godine u životu.

Osim genetike, željezo u krvi uglavnom je kontrolirano prehranom i već je povezano s brojnim bolestima vezanim uz dob, uključujući Parkinsonovu bolest i bolesti jetre. Također, utječe na sposobnost našeg tijela da se bori s infekcijom kako postajemo stariji, pišu istraživači.

Ovoj posljednjoj studiji možemo dodati sve više dokaza da 'preopterećenje željezom' može utjecati na to koliko dugo ćemo vjerojatno živjeti, kao i na to koliko ćemo zdravi vjerovatno biti u našim kasnijim godinama, dodaju, a prenosi Science Alert.

„Naš krajnji cilj je otkriti kako je starenje regulirano i pronaći načine za poboljšanje zdravlja tokom starenja“, kaže Joris Deelen  koja proučava biologiju starenja na Institutu Max Planck za biologiju starenja u Njemačkoj.