Niz tajanstvenih eksplozija u Moldaviji povećao je prijetnju da se ruski rat u Ukrajini prelije na novi teritorij, s nepredvidivim posljedicama.
Eksplozije su uništile radio antene u dijelu istočne Moldavije s ruskim garnizonom uz ukrajinsku granicu, Pridnjestrovlje, koje je bilo mirno od kratkog sukoba 1992. koji su separatisti koje podržava Kremlj vodili protiv moldavske vojske.
Separatističke vlasti su za incidente okrivile ukrajinske infiltratore, dok je kijevska vlada tvrdila da su to bili napadi pod lažnom zastavom koji su osmišljeni kako bi bili izgovor za infuziju ruskih vojnika, kako bi se povećao broj od 1.500 koji su tamo već bili stacionirani, baš kao što su slične eksplozije u Donbasu prethodile ruskoj invaziji Ukrajine.
Tim je optužbama pridana veća težina kada su stanovnici Pridnjestrovlja u utorak primili lažne SMS-ove sa upozorenjem na skori ukrajinski napad. Moldavska predsjednica Maia Sandu sazvala je hitan sastanak svog Vijeća sigurnosti i izjavila da su u Pridnjestrovlju u igri snage koje su "zainteresirane za destabilizaciju regije".
Ulazak Rusije u Pridnjestrovlje predstavljao bi neposrednu prijetnju suverenitetu Moldavije, zemlje od 2,6 miliona stanovnika koja, poput Ukrajine, pokazuje sve veći interes za pridruživanje NATO-u, piše Guardian.
To bi također ugrozilo Odesu, ukrajinski lučki grad koji se nalazi na obali Crnog mora između Moldavije i Hersona kojeg je okupirala Rusija.
Prije četiri dana zapovjednik ruskog centralnog vojnog okruga Rustam Minnekayev rekao je da ciljevi Moskve uključuju zauzimanje južne Ukrajine, kako bi Rusiji dali kontrolu nad obalom Crnog mora i pristup Pridnjestrovlju.
U utorak je Nikolaj Patrušev, sekretar ruskog vijeća sigurnosti i jedan od najbližih savjetnika Vladimira Putina, pokrenuo još jedno mračno predviđanje, izjavivši da bi se Ukrajina mogla rascijepiti na "nekoliko država", okrivljujući za takav ishod intervenciju Zapada.
Prijetnja rasparčavanjem uslijedila je nakon ponižavajućeg neuspjeha Putinovog primarnog ratnog cilja, da pokori cijelu Ukrajinu i uspostavi prijateljsku vladu u Kijevu. Masivna ofanziva pokrenuta u februaru nije uspjela slomiti ukrajinski otpor dok Moskva nije bila u stanju odvratiti podršku NATO-a.
Ponovljena ruska upozorenja, koja eksplicitno mašu najvećim svjetskim nuklearnim arsenalom, imala su sve manji utjecaj. Finska i Švedska izgledaju spremne objaviti svoju spremnost za pridruživanje NATO-u sljedećeg mjeseca na vrijeme za summit saveza krajem juna, odbacujući sugestije Moskve da bi takav potez doveo do raspoređivanja ruskih snaga na zapad, uključujući nuklearne projektile.
U ponedjeljak je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pokušao pojačati prijetnju, optužujući NATO da vodi proxy rat u Ukrajini i upozoravajući da se opasnost od nuklearnog sukoba "ne smije podcjenjivati". No, jedva 12 sati kasnije, Njemačka je odustala od svojih ranijih eskalacijskih rezervi oko isporuke teškog naoružanja Ukrajini i najavila da će poslati 50 samohodnih protuzračnih topova Gepard.
Ministrica odbrane Christine Lambrecht objavila je tu najavu na sastanku otprilike 40 zemalja u zračnoj bazi Ramstein u utorak, kako bi se koordinirala i pojačala zapadna vojna podrška Kijevu, što je označilo podizanje uloga ukrajinskih pristaša. Najavljujući vlastiti doprinos Ujedinjenog Kraljevstva protuzračnim sistemima, ministar odbrane James Heappey otišao je dalje, rekavši da bi bilo "potpuno legitimno" da se oružje koristi protiv opskrbnih linija unutar Rusije.
Kao odgovor Rusija je počela bombardirati opskrbne linije kojim dolazzi zapadno oružje, ciljajući željeznice i mostove i prijeteći da će gađati Kijev.
Kako se rat u Ukrajini razvija, strane u sukobu redefiniraju svoje ciljeve. Rusija je za sada odustala od izravnog osvajanja i nastoji izrezati susjednu zonu okupacije koja seže sve do Pridnjestrovlja, koju Putin može upakirati kao “Novorossiyu”, temelj za novo rusko carstvo.
Bidenova administracija je u međuvremenu odlučno potvrdila da njeni ciljevi nadilaze odbranu Ukrajine do ometanja sposobnosti Rusije da provede daljnje akte agresije.
"Ono što želimo vidjeti je slobodna i nezavisna Ukrajina i na kraju dana, to će uključivati oslabljenu Rusiju i ojačani NATO", rekao je za CNN predsjedavajući zajedničkog osoblja general Mark Milley, ponavljajući opaske od ministra odbrane, Lloyda Austina, dan prije.
"Ono što je ovdje u igri je mnogo veće od Ukrajine", dodao je Milley. "Ako se Rusija izvuče bez posljedica, pada i takozvani međunarodni svjetski poredak i ulazimo u područje ozbiljne nestabilnosti."
S početkom ove nove faze u ratu, skida se prepreka koja je dosad sprečavala NATO i Rusiju od izravnog, neprijateljskog kontakta, tokom hladnog rata i nakon toga. A ako su zlokobne eksplozije u Pridnjestrovlju predznake novog Putinovog gambita, Moldavija bi se mogla naći u ulozi sljedećeg poligona na kojem se ovaj opasni novi svijet stvara.
