Već dugo se političari zalažu za obuku imama u Njemačkoj i na njemačkom jeziku. Tu se radi i o borbi protiv ekstremističkih uticaja, piše Deutsche Welle.
Za Endera Cetina to je "pravi korak u pravom smjeru". Ovaj 45-godišnjak, rođen i odrastao kao dijete turskih migranata u Berlinu, jedan je od prvih apsolvenata koji će, nakon završenog teološkog fakulteta, krenuti u Islamski koledž u Osnabrücku - na praktičnu obuku za imame - koji je svoj početak rada proslavio ovog utorka (15.06).
Cetin, koji je već radio kao imam-laik, ushićen je što je dobio priliku za ovakvo obrazovanje. "Sama pomisao da se nešto događa u Njemačkoj i da se tu mogu obučavati imami 'made in Germany' s otvorenim perspektivama u pogledu budućnosti" ga oduševljava, kaže on za Deutsche Welle i dodaje kako je to nešto što obogaćuje.
Koliko je važan projekat u Osnabrücku dao je naslutiti njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer, zadužen ispred njemačke vlade za vjerska pitanja, i to nastupom na njemačkoj Islamskoj konferenciji u novembru 2020. godine. Seehofer je rekao da je "Islamkolleg" dobra vijest za muslimane u Njemačkoj. S obzirom na razne ponude, uvjeren je da će u budućnosti "islamski kultus" u Njemačkoj "više odgovarati realnosti života muslimana koji tu žive" nego što je to trenutno slučaj. Ovdje je riječ o okretanju od uvezenog islama, u kojem često dominira Turska, a koji djeluje u okviru udruženja džamija DITIB.
Iza projekta stoje islamski teolozi sa Univerziteta u Osnabrücku, gdje su islamske studije etablirane godinama, ali i njemački muslimani bosanskog porijekla. Udruženja, koja učestvuju u projektu, tvrde da pokrivaju oko 500 od najmanje 2.500 džamija u Njemačkoj. A bosanski islam u Njemačkoj se ne kontrolira iz Bosne. Ako odete u najveću bosansku džamiju u Berlinu, smještenu usred trendske četvrti Kreuzberg, razumjeti ćete kao posjetilac šta imam propovijeda, jer se propovijed drži na njemačkom jeziku.
Sve na njemačkom jeziku
Prema podacima Islamkollega u dvogodišnjem školovanju za imame učestvuje 25 osoba. Još 25 muškaraca i žena se prijavilo na kurseve daljeg usavršavanja. Jezički aspekt je ono što je posebno. Apsolventi Islamkollega uče i prisusutvuju predavanjima u Njemačkoj i to isključivo na njemačkom jeziku. Oni, koji su prethodno studirali islamsku teologiju na univerzitetu, trebali bi ovdje nakon studija biti obučeni za konkretan rad sa vjernicima. U osnovi, ovo je uporedivo s obukom budućeg katoličkog ili protestantskog sveštenstva, koje se nakon završetka studija uvodi u praktični rad.
To je toliko važno za politiku da Islamkolleg prima početna sredstva od Ministarstva unutrašnjih poslova u Berlinu i savezne zemlje Donje Saksonije. Budući da se predaje na njemačkom jeziku i da je akademski utemeljen, rad Islamkolleg-a je u skladu sa smjernicama koje već godinama postoje u njemačkoj politici za obuku imama.
Kada su u oktobru 2020. predsjedavajući Islamkollega, bosanski islamski teolog Esnaf Begić i profesor islamske teologije na Univerzitetu u Osnabrücku Bülent Ucar predstavili koncept u Berlinu, još uvijek su se nadali početku rada početkom 2021. godine. No, zbog pandemie je to odgođeno za početak marta, a onda pomjereno na juni. Sa programom se započelo u ponedjeljak. U utorak (15.6.2021.) Islamkollleg je i zvanično otvoren.
"Raznolika mješavina"
Što se tiče polaznika prvog kursa, Bülent Ucar govori o "raznolikoj mješavini" u smislu etničkog porijekla i svrstavanja u muslimanska udruženja. "Imamo muslimane turskog, arapskog, bosanskog porijekla pa čak i konvertite," rekao je ovaj profesor islamske teologije za Deutsche Welle. Udio žena je 20 posto.
Što se tiče sadržaja, Ucar govori o "temeljnim zahtjevima" za pravilan rad u zajednici. "Po mom mišljenju, to uključuje posjedovanje praktičnih pedagoških, propovjedačkih i dušebrižničkih vještina na njemačkom jeziku." Danas je slučaj da džemati "dijelom više ne razumiju" svoje imame. To dovodi do velikih neslaganja i diskrapanci u komunikaciji između imama i članova zajednice. A ako imami više ne mogu doprijeti do mlađih ljudi, prijeti odlazak mladih na portale ekstremističkih grupa na Internetu, koje imaju bogatu ponudu.
"Jedina šansa"
Otvaranju je prisustvovao bivši predsjednik Njemačke Christian Wulff, koji je na razne načine uključen u dijalog s islamom, i Seehoferov državni sekretar Markus Kerber, koji je nešto poput motora njemačke Islamske konferencije. Predsjedavajući Centralnog vijeća muslimana (ZMD) Aiman Mazyek pojašnjava koje nade kod muslimana u Njemačkoj budi Islamkolleg: "Imamo jedinstvenu priliku da u praksi i za potrebe džamija, zajedno sa solidnom njemačkom akademskom podrškom, organiziramo kraljevsku disciplinu islamske teologije – obuku imama”, kaže Mazyek za DW.
Sada mu je važno da džemati to prihvate i da od njih dobije podršku za ovakav pristup. Tako bi cijela stvar mogla dobiti široku osnovu.
Ender Cetin, apsolvent iz Berlina, kaže: "Vjerujem da se nalazimo na prekretnici, kada je riječ o istoriji muslimana u Njemačkoj." Potreba za praktičnom obukom imama u Njemačkoj raste. Cetin kaže da stalno obilazi škole i osjeća da mladi ljudi "sve više vole koristiti njemački jezik kada razgovaraju o svojoj vjeri".
