Njemačka, država s dugom historijom pacifizma i opreza prema vojnoj moći, suočava se s tektonskim promjenama u svojoj strategiji odbrane. Nakon decenija potcjenjivanja vlastitih vojnih kapaciteta, ruska invazija na Ukrajinu i promjenjivi globalni odnosi prisilili su Berlin da preispita svoju sigurnosnu politiku.
Od pacifizma do "Zeitenwende"
Dugi niz godina, Njemačka je bila predvodnik politike demilitarizacije, oslanjajući se na diplomatiju i ekonomske veze kao ključne alate u vanjskoj politici. Međutim, ruska agresija na Ukrajinu 2022. godine označila je prekretnicu, potaknuvši kancelara Olafa Scholza da proglasi "Zeitenwende" – epohu velikih promjena, piše BBC.
Tada je obećano 100 milijardi eura za modernizaciju Bundeswehra, ali kako je istaknuo general Carsten Breuer, to je bio tek početni korak. Nedavna odluka parlamenta da odbrambenu potrošnju izuzme iz ograničenja državnog duga otvara vrata značajnijem i dugoročnijem povećanju vojnog budžeta.
General Breuer: Hitnost i realna prijetnja
Njemački vojni vrh, predvođen generalom Breuerom, jasno ističe da Rusija ne predstavlja samo prijetnju Ukrajini, već i Evropi u cjelini. Breuer upozorava da NATO mora biti spreman na mogući sukob u naredne četiri godine.
Njegova procjena zasnovana je na nekoliko ključnih faktora:
- Ruska vojna doktrina nije striktno podijeljena na mirnodopsko i ratno stanje – Moskva koristi kombinaciju konvencionalnog ratovanja, cyber napada, sabotaže i dezinformacija.
- Intenzivno naoružavanje Rusije, ne samo za front u Ukrajini, već i za potencijalne buduće sukobe.
- Hibridni napadi na Njemačku, uključujući misteriozne dronove iznad vojnih baza i sumnjive cyber napade.
Problemi Bundeswehra: "Premalo svega"
Njemačka vojska trenutno nije u stanju adekvatno odgovoriti na nove sigurnosne izazove. Izvještaj parlamentarne komesarke za oružane snage, Eve Högl, otkrio je ozbiljne nedostatke:
- Kritičan manjak municije
- Loše stanje infrastrukture u vojarnama
- Nedostatak vojnika
General Breuer tvrdi da Njemačkoj treba dodatnih 100.000 vojnika, čime bi se ukupan broj aktivnih i rezervnih snaga povećao na 460.000. Međutim, trenutni model regrutacije nije dovoljan da ostvari taj cilj.
Nova debata: Povratak vojne obaveze?
Jedan od ključnih prijedloga u javnoj raspravi je ponovno uvođenje vojnog roka. Njemačka je 2011. ukinula obavezni vojni rok, ali sada raste svijest o potrebi njegovog vraćanja.
General Breuer naglašava da oblik služenja vojnog roka još nije određen, ali insistira da bez neke vrste obavezne službe Njemačka neće moći popuniti vojni kadar.
Šira perspektiva: Geopolitički izazovi
Njemačka ne povećava vojni budžet samo zbog prijetnje iz Moskve. Ključni faktor je i promjena odnosa s tradicionalnim saveznikom – Sjedinjenim Američkim Državama.
- Nepouzdanost SAD-a: Anketa pokazuje da 74% Nijemaca sada vidi Donalda Trumpa kao prijetnju evropskoj sigurnosti.
- Promjene u američkoj politici: Izjave Trumpovog potpredsjednika J.D. Vancea u Minhenu ukazuju na rastući izolacionizam u Washingtonu.
Njemačka je decenijama računala na zaštitu NATO-a predvođenog SAD-om, ali sada se postavlja pitanje može li se Evropa sama odbraniti.
Nova realnost
Tradicionalna njemačka nesklonost militarizmu sada ustupa mjesto pragmatičnom pristupu koji prepoznaje potrebu za snažnijom vojskom.
Iako će proći godine prije nego što Bundeswehr dostigne željeni kapacitet, odluke donesene sada oblikovat će sigurnosnu budućnost ne samo Njemačke, već i cijele Evrope.
Promjena u percepciji javnosti, povećana budžetska izdvajanja i potencijalni povratak vojnog roka jasno ukazuju na to da Njemačka ulazi u novu eru u kojoj sigurnost više nije nešto što se podrazumijeva – već nešto za što se aktivno mora boriti.
