Njemački dužnosnici u tišini se pripremaju za bilo kakav iznenadni prekid isporuke ruskog plina s paketom za hitne slučajeve, koji bi mogao uključivati i preuzimanje kontrole nad ključnim kompanijama, rekla su za agenciju Reuters tri izvori upoznata sa situacijom.
Pripreme, koje vodi Ministarstvo ekonomije, ukazuju na povećanu pripravnost u vezi opskrbe plinom, koji pokreće ovu najveću evropsku ekonomiju i ključan je energent za proizvodnju čelika, plastike i automobila.
Ruski plin činio je 55 posto njemačkog uvoza prošle godine, a Berlin je pod pritiskom da prekine taj poslovni odnos, za koji kritičari kažu da pomaže u finansiranju ruskog rata u Ukrajini.
Njemačka je objavila da se želi odviknuti od ruske opskrbe, ali očekuje da će se, kada je plin u pitanju, ipak uvelike oslanjati na Moskvu do sredine 2024. godine.
Kako navodi Reuters, nejasno je hoće li doći do naglog zastoja isporuke plina, a dužnosnici kažu kako Njemačka želi spriječiti eskalaciju, kao što bi to bila podrška evropskom plinskom embargu, budući da je već ranije podržala sankcije Moskvi kada su ugalj i nafta u pitanju.
Kako provesti plan u djelo?
No, u Njemačkoj sada strahuju da bi Rusija mogla jednostrano prekinuti isporuku plina pa žele osmisliti način na koji će se moći nositi sa situacijom ukoliko do toga dođe.
I dok postoji široki okvir, a vlada je odlučna pomoći, sada se razmatraju detalji o tome kako će provesti plan u djelo, navode dužnosnici.
Vlada će podržati odobravanje daljnjih zajmova i garancija za podršku energetskim kompanijama, pomažući im da se nose s rastućim cijenama, a mogla bi uzeti ključne kompanije, poput rafinerija, pod svoje okrilje, rekla su trojica dužnosnika.
Zamoljeni za komentar mjera, njemačko ministarstvo ekonomije ukazalo je na izjave svog čelnika i vicekancelara Roberta Habecka da je zemlja posljednjih sedmica uložila "intenzivne napore" da smanji korištenje ruske energije.
Berlin je prošlog mjeseca odobrio zakonsku izmjenu koja mu omogućuje preuzimanje kontrole nad energetskim kompanijama kao posljednje sredstvo i rješenje.
Sada se raspravlja o tome kako bi tu mjeru mogli iskoristiti u praksi, kao što je preuzimanje kontrole nad rafinerijom PCK kojom upravlja ruski Rosnjeft u Schwedtu u blizini granice s Poljskom, otkrivaju dva izvora. Na tu kompaniju otpada većina preostalog njemačkog uvoza ruske nafte i mogla bi biti pogođena naftnim embargom Evropske unije.
Rosnjeft je, pak, odbio komentirati bilo kakvu moguću njemačku akciju.
Jedan od izvora izjavio je da je opcija koja se razmatra i nacionalizacija energetskih kompanija, ali da bi to trebalo pažljivo odvagati i opravdati na temelju osiguranja opskrbe energijom, a ne kažnjavanja Rusije.
Nacionalizacija energetskih kompanija
Njemačka bi također mogla preuzeti udjele u drugim kompanijama, kažu dvije osobe upućene u situaciju. Godine 2018. povukla je sličan potez kada je državna razvojna banka KfW kupila 20 posto operatora energetske mreže 50Hertz, kako bi odbila ponudu kineske državne mreže.
No, konačni vladin paket za hitne slučajeve još nije dovršen. Jedan od izvora ističe da se o preuzimanju manjinskih udjela u kompanijama i intervenciji u rafineriju Schwedt još raspravlja i da ništa nije odlučeno.
Dužnosnici također proučavaju kako KfW može ublažiti pritisak na ključne kompanije podržavajući ih daljnjim zajmovima ili hitnim kreditnim linijama koje bi mogli koristiti ukoliko cijene energije porastu i uzrokuju skupe marže na njihovim tržišnim pozicijama.
Ranije ove godine, KfW je pomogao njemačkoj energetskoj kompaniji Uniper, plinskom odjelu VNG javne energetske kompanije EnBW i operateru elektrana na ugljen Leagu, da bi se mogle nositi s nestabilnošću na energetskim tržištima. No, KfW je odbio komentarisati kojim je kompanijama pomogao.
Njemačka također razmatra kako bi u hitnim slučajevima raspodijelila plin. Njeni regulatori razmatraju hoće li industriji dati prednost pred kućanstvima, što bi bio zaokret od dosadašnje politike po kojoj bi najprije bila prekinuta isporuka kompanijama.
Rasprave se vode u atmosferi i kontekstu rata u Ukrajini te sve oštrijeg sukoba između Moskve i Bruxellesa, koji je podržao oštre sankcije kako bi se izoliralo Rusiju.
Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je svojim oružanim snagama na paradi u ponedjeljak da se bore za svoju zemlju, ali nije dao naznake koliko će dugo trajati njihova invazija na Ukrajinu, koju Kremlj naziva "specijalnom vojnom operacijom".
Granice prije pokretanja 'ekonomske spirale'
Ruski Gazprom zaustavio je izvoz plina u Poljsku i Bugarsku prošlog mjeseca, nakon što su te zemlje odbile platiti plin u rubljima, no Kremlj odbacuje optužbe Evropske komisije da Moskva koristi opskrbu prirodnim plinom kao ucjenu.
Kremlj i Gazprom su više puta ustvrdili kako je Rusija pouzdan dobavljač energije, ali nisu odgovorili na zahtjev za komentar u vezi pouzdanosti opskrbe.
Nakon neodlučne podrške sankcijama na ugljen i naftu, Berlin također sada želi podvući crtu po ovom pitanju, navela su četiri dužnosnika.
U Njemačkoj su zabrinuti i da bi embargo na plin mogao dovesti do skoka cijena, što bi omogućilo Moskvi da zarađuje na prodaji plina izvan EU te tako svejedno ne bi isušila izvor prihoda za financiranje rata u Ukrajini.
Dužnosnici kažu da se Njemačka približava granici sankcija koje bi mogla uvesti bez pokretanja 'ekonomske spirale', s tim da su čak i oni u vladajućoj koaliciji koji svesrdno podržavaju mjere kažnjavanja Moskve jako oprezni kada je u pitanju uvođenje sankcija za plin.
Berlin je također pod utjecajem šefova njemačke industrije, uključujući i izvršne direktore najvećih kompanija na berzi te predstavnike kompanija povezanih s Rusijom, koji su se redovito sastajali i lobirali kod dužnosnika da ne uvode zabranu uvoza plina, kaže jedan izvor upoznat s tom problematikom.
Čelnici kompanija poručili su vlastima da se u svakom slučaju pripremaju olabaviti ruske energetske veze, ali su apelirali na vladu da ih ne prisiljava na to odmah, kazala je osoba upoznata s raspravama o tom pitanju, zaključuje Reuters.
