Njemački list Welt piše kako je Christian Schmidt (CSU) za BiH nedavno rekao da je to "kutija od porculana" i da bi joj "zapaljiva retorika" mogla nanijeti mnogo štete. Naglašavajući kako ovaj bivši njemački ministar poljoprivrede sada osigurava provedbu civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma u BiH, autor članka ukazuje kako je to „izrazito naporan posao koji zahtijeva diplomatske vještine i promišljene riječi" u zemlji koja je još uvijek „razorena etničkim sukobima i posljedicama jugoslavenskog rata".
Povrijeđenost što su ga nazvali `djeliteljem´ bila je duboka
Ali u srijedu je i on, tokom posjete gradiću Goraždu, eksplodirao: "Rubbish, full rubbish! I am rid of this!", viknuo je Schmidt u novinarski mikrofon govoreći: „Koještarija, potpuna koještarija" Toga mi je na vrh glave! Dosta mi je optužbi. I: "Prijatelji, tako se ne ide u Evropu!"
Šta ga je snašlo da postane tako ljut?, pita se Welt. „Schmidt je neko vrijeme razmišljao o uvođenju izbornog praga od tri posto u Federaciji BiH: samo etničke skupine koje čine više od tri posto stanovništva u kantonima ovog bh. entiteta trebale bi se moći kandidirati na izborima. Od toga bi posebno profitirao hrvatski nacionalistički HDZ, što je opet razbjesnilo Bošnjake muslimane koji su Schmidta optužili za još veću podjelu zemlje. Galama je bila tolika da je Schmidt izborni prag od tri posto stavio u ladicu. Ali povrijeđenost što su ga nazvali `djeliteljem´ bila je duboka", piše Welt.
Frankfurter Allgemeine Zeitung također pojašnjava razloge Schmidtovog izlliva bijesa. „HDZ, koji sebe vidi kao zastupnika Hrvata u BiH, već duže vrijeme traži novu formulu predstavljanja. Nakon što su procurile informacije o Schmidtovim planovima o izmjeni Izbornog zakona, u Sarajevu su prosvjedovali građani koji su se bojali da će etnička podjela biti zacementirana. U svom izlivu bijesa u Goraždu Schmidt je pozvao političare etničkih skupina na kompromis. On je uzbuđeno lamentirao kako upravo ti političari već 15 godina sprječavaju dogovor. Njegov izliv gnjeva naišao je na kritike u inostranstvu. Reakcija je bila "apsolutno neprimjerena" i naštetila je "ugledu i djelotvornosti OHR-a", rekao je za "Spiegel" Adis Ahmetović, izvjestitelj Kluba poslanika SPD-a za zapadni Balkan", piše FAZ, prenosi DW.
"Nisam stao na stranu HDZ-a"
Tageszeitung iz Berlina navodi kako je Schmidt (CSU), koji se smatra pribranim čovjekom, do sada pokazivao puno strpljenja za probleme u BiH. Ali „naljutilo ga je pitanje novinara, postavljeno u Goraždu, o promjeni izbornog zakona u korist HDZ-a, po kojem je on navodno stao na hrvatsku stranu".
Tageszeitung pojašnjava kako je opština Goražde, koju uglavnom naseljavaju Bošnjaci, bila tokom rata tri i po godine pod srpskom opsadom. „Hrvatski nacionalisti, uz punu podršku Hrvatske, žele sada ostvariti većinu u donjem domu entiteskog parlamenta - Domu naroda i na taj način biti u stanju da blokiraju odluke parlamenta FBiH", piše TAZ.
List dodaje kako „mnogi novinari, većina Bošnjaka i nenacionalististi sumnjaju da hrvatski nacionalisti reformom ciljaju na treći entitet s hrvatskom dominacijom, kako bi se zemlja konačno podijelila po etnonacionalističkim kriterijima". U TAZ-u se ukazuje da je upravo zbog toga pitanje izborne reforme eksplozivno. „Prije svega mediji iz Sarajeva smatraju da Schmidt stoji iza tog projekta s obzirom na pritiske iz Hrvatske. Zbog toga je posljednjih nekoliko sedmica bio izložen velikom neprijateljstvu, što je očito ostavilo traga na njemu. Zato mu je preko glave da bude izložen napadima koji su apsolutno pogrešni."
Zato je Schmidt, pojašnjava dalje TAZ, rekao da su u Goraždu ljudi ginuli prije 30 godina i da mu je dosta političkih igara. „Poglavito HDZ-ovi političari već četiri godine blokiraju institucije Federacije BiH. Čak ni predsjednik ovog bh. entiteta Marinko Čavara nije voljan raditi za zemlju, a time ni za dobrobit naroda", citira TAZ Schmida i navodi da je visoki predstavnik spreman učiniti „sve što je u njegovoj moći da razbije blokade". Zato on, zaključuje TAZ, kategorično „odbacuje optužbe da ne brani cjelovitost zemlje i interese manjina i nenacionalističkog stanovništva u BiH".
