Zapad se povlači sa Balkana i formira trupe na Kosovu. Istovremeno, u slučaju sukoba u BiH ne bi postojala jedna, već tri vojske, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).
“Rat Rusije protiv Ukrajine podstiče strah da bi Kremlj i na Balkanu mogao izazvati sukobe, makar samo da isprovocira tamošnje prorijeđene NATO snage. Vojno NATO u regionu već odavno nije tako jako zastupljen kao u devedesetim godinama i još početkom ovog stoljeća. U BiH su trupe, pod komandom NATO-a, s ciljem implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma brojale skoro 60.000 vojnika. U okviru zaštitnih trupa KFOR-a na Kosovu je od 1999. godine bilo raspoređeno 50.000 vojnika. Od toga je malo preostalo. Sigurnosna situacija u regionu je godinama slovila za toliko stabilnu da se sveobuhvatna zapadna vojna prisutnost više nije činila neophodnom”, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Zbog opanosti od sukoba u BiH, EUFOR bi mogao aktivirati stratešku rezervu
FAZ podsjeća da je EUFOR nakon 24. februara (početka ruske invazije na Ukrajinu – op. red.) aktivirao „operativnu rezervu” za BiH od 500 vojnika iz raznih zemalja članica EU. Razlog je, piše njemački list, osim rata u Ukrajini bila i zapaljiva secesionistička retorika Milorada Dodika.
„Političar koji otvoreno simpatizira sa ruskim predsjednikom najavio je poduzimanje koraka za odvajanje od države, poput primjerice osnivanja vlastite vojske. U slučaju daljeg zaoštravanja EUFOR bi mogao aktivirati ‘stratešku rezervu’ sa još 800 naoružanih vojnika. Ipak, to nisu velike brojke.
Zapadna vojna prisutnost u Bosni i Hercegovini i na Kosovu je prije svega psihološko pružanje sigurnosti stanovništvu pod motom: Niste zaboravljeni. Na Kosovu je to drugačije, jer američka prisutnost u bazi Bondsteel, nedaleko od granice sa Srbijom, predstavlja bitnu razliku. Osim toga, uz pomoć većine zemalja NATO-a, ne samo Bundeswehra koji trenutno ima 70 vojnika na Kosovu, tamo se formira lokalna vojska. Zbog izrazito proameričkog stava albanskog stanovništva na Kosovu te bi oružane snage bile vjerovatno pouzdani partneri sigurnosne politike NATO-a u regiji”, piše FAZ.
BiH samo na papiru ima jednu vojsku
U tekstu se navodi kako Bosna i Hercegovina na papiru ima jednu vojsku. Postavlja se pitanje “da li bi ona bila u stanju gotovosti u jednoj državi, u kojoj dolazi do trvenja bošnjačke većine i, uslovno rečeno, srpske i hrvatske manjine?”
Potom se navodi kako se u Berlinu može čuti da je “tzv. bosanska armija” nešto poput “glasine”. Da bi u slučaju sukoba tamo postojala ne jedna već tri vojske: bošnjačka, srpska i hrvatska. Dodaje se i kako u svakom slučaju ostaje “bošnjačko jezgro, sposobno za odbranu”. Kao i da Bošnjaci nisu više tako nemoćni kao tokom rata (1992.-1995.), kada su se nenaoružani borili protiv nadmoćne i dobro naoružane srpske vojske.
FAZ piše i kako je Rusija više puta prijetila da će blokirati produženje mandata trupama EUFOR-a. Ali da joj je NATO jasno stavio do znanja da će u tom slučaju preuzeti vođstvo nad misijom u BiH. U tekstu se na kraju zaključuje kako vojna misija u BiH ne može “uz upotrebu sile provoditi dekrete visokog predstavnika Christiana Schmidta”. Jer, kako FAZ citira nadležne u Berlinu, “te trupe nisu pomoćna policija sa izvršnim ovlaštenjima”.
