„Srbija, koja je kandidat za pristupanje EU, planira minirati sankcije protiv Rusije koje je zaključila EU“, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). „To je centralna poruka zaključka srpskog Vijeća za nacionalnu sigurnost koji je potpisao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić", prenosi Deutsche Welle.
List u kratkom izveštaju ističe dio odluke u kojem se navodi da Srbija „smatra da nije njen vitalni politički i ekonomski interes da u ovom trenutku uvodi sankcije bilo kojoj državi, pa ni njenim predstavnicima ili privrednim subjektima“.
Kako piše list, Srbija doduše izjavljuje kako podržava teritorijalni integritet Ukrajine, ali „izbjegava bilo kakvo pripisivanje krivice Rusiji ili čak i samo spominjanje imena Vladimira Putina“.
„Doduše, u dokumentu se pravnim posljedicama prijeti potencijalnim srpskim borcima koji bi htjeli ići na ukrajinsko ratište“, navodi FAZ.
Kao jedini dio službenog srbijanskog dokumenta „gdje se barem indirektno može zaključiti tko je u Ukrajini napadač, a ko napadnuti“, list ističe srpsku ponudu „svake vrste humanitarne pomoći ugroženom narodu i stanovništvu Ukrajine“.
Beograd nije jasno osudio agresiju Rusije u Ukrajini, niti će se pridružiti sankcijama. U opoziciji su glasovi slični. Iako se malo šta drugo moglo očekivati, ovo bi se moglo negativno odraziti na odnose Srbije sa Zapadom.
O toj temi piše i berlinski list Tageszeitung (TAZ), koji navodi da zaključci „pokazuju srbijanski vanjskopolitički hod po žici između Istoka i Zapada“.
„Opskrba Srbije energijom zavisi od Rusije, a istovremeno je EU uvjerljivo najveći trgovinski partner i donator“, piše beogradski dopisnik lista Andrej Ivanji. „Vladimir Putin očekuje lojalnost od partnera koji dobijaju ruski plin uz popust, a sa druge strane EU očekuje od pristupnog kandidata Srbije da uskladi vanjsku i sigurnosnu politiku s Briselom."
„Srbijanski vlastodržac Vučić se i ovog puta nada da će se izvući neutralnim držanjem i da neće previše naljutiti ili čak učiniti neprijateljem ni Moskvu, ni Bruxelles, ni Washinton“, navodi TAZ.
„Ne radi se samo o vanjskopolitičkim i ekonomskim brigama. Srbi su izrazito rusofilni i naklonjeni Putinu. Rusiju mnogi doživljavaju kao slavensku i pravoslavnu zaštitnicu Srbije. Kako 3. aprila dolaze parlamentarni, predsjednički i lokalni izbori, Vučić sebi ne može se priuštiti okretanje protiv Rusije“, dodaje list.
U tekstu se navodi da i srbijanski javni servis izvještava o „specijalnoj vojnoj akciji" Rusije, koristeći Putinov vokabular. „Razjašnjenje što se u Ukrajini dešava striktno se izbjegava u režimskim medijima“, piše list.
„Neprestano se priča o licemjernom držanju Zapada. Jer, kako se navodi, NATO je 1999. skoro tri mjeseca bombardirao suverenu Srbiju, uveo pravo jačega umjesto međunarodnog prava i potom srpsku teritoriju Kosova odvojio od Srbije. A onda, kaže se, kad Rusija radi to isto, Zapad se ljuti reklamirajući za sebe moralnu superiornost."
TAZ navodi da rat u Ukrajini u srbijanskoj kolektivnoj duši izaziva rascijep:
„S jedne strane televizijske slike iz Ukrajine – zavijanje sirena za zračnu opasnost, tupe eksplozije nakon udara krstarećih raketa, granatiranje stambenih zgrada, zastrašeni ljudi u stanicama metroa – ponovo bude vlastitu ratnu traumu, zbog čega se identificira s patnjama Ukrajinaca.“
„S druge strane, mnogi u Srbiji ne mogu prikriti zluradost jer je Putin pokazao Zapadu", piše Ivanji i zaključuje: „Srbija i Republika Srpska u BiH su ruski oslonac na Zapadnom Balkanu, što se u euforično polariziranom svijetu još jače primjećuje.“