Jedan od najljepših i najreprezentativnijih objekata iz austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini, sarajevska Vijećnica, zapaljena je agresorskim granatiranjem na današnji dan prije 29 godina.
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUB BiH) danas je svečanim programom obilježila tu godišnjicu, a prisustvovali su mu svjedoci tog zločina, vatrogasci koji su gasili požar, uposlenici biblioteke koji su spašavali građu te brojni građani i druge zvanice.
Direktor NUB-a BiH Ismet Ovčina kazao je da su na današnji dan prije 29 godina, u noći s 25. na 26. august 1992. godine granate vojske RS ispaljene s okolnih brda izazvale požar u kojem je izgorjela sarajevska Vijećnica.
"Namjera je bila očita, a to je da se uništi kulturno naslijeđe jedne države, naroda i građana koji u njoj žive", istakao je.
Ovčina je podsjetio da je uništeno oko dva miliona bibliotečkih jedinica, knjiga, časopisa kao i rukopisi neprocjenjive vrijednosti, koji svjedoče historiju Bosne i Hercegovine. U to vrijeme je, dodao je, NUB BiH bila jedna od najprepoznatljivijih institucija te vrste u bivšoj Jugoslaviji.
"Građani i uposlenici pokušali su spasiti knjige. Jedan dio je sačuvan i posebno smo ponosni na to, a i Komisija za nacionalne spomenike BiH tu građu prošle godine je proglasila nacionalnim spomenikom. Te specijalne zbirke govore o državno-pravnom kontinuitetu, kulturnom identitetu, razvoju i dignitetu", istakao je Ovčina.
Podsjetio je da je na jednoj od prethodnih sjednica Gradsko vijeće Grada Sarajeva prihvatilo inicijativu da se jedna trećina prostora Vijećnice vrati NUB-u BiH. Očekuje punu podršku gradonačelnice Benjamine Karić ističući da tri i po mjeseca očekuje poziv kako bi razgovarali o tom projektu.
Predsjedavajući Gradskog vijeća Grada Sarajeva Jasmin Ademović, koji je pokrenuo inicijativu da se dio prostora Vijećnice vrati NUB-u BiH, očekuje da će sve biti realizirano do 30. godišnjice zločinačkog granatiranja i paljenja te da će Gradska uprava i gradonačelnica učiniti sve da tu inicijativu stave u prvi plan.
"Nadam se da će se žamor novih generacija, studenata i istraživača željnih spoznaje čuti na stepenicama i pred ulazom u Vijećnicu, jer jedino tako, trajno i valjano možemo očuvati sjećanje na opsadu Sarajeva i svaki zločin koji je nad nama počinjen u ratu", kazao je Ademović.
Potpredsjednica Akademije nauka i umjetnosti BiH Lidija Lincender-Cvijetić istakla je da je današnja svečanost obilježavanja godišnjice stradanja od velikog značaja za NUB BiH, kao i za sav intelektualni kadar bh. zajednice.
"ANUBiH, kao i druge institucije nauke, obrazovanja i kulture spadaju u temelj društva na kojima počiva identitet zajednice i svakog člana. Biblioteka, kao institucija je važan segment društva i to je temelj na kojem se gradi daljnja budućnost", zaključila je.
U okviru obilježavanja godišnjice danas je u Vijećnici otvorena izložba i čitaonica "Čitam knjige u biblioteci - Vijećnici" autora Ibrahima Spahića.
Za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine Vijećnica je bila više puta granatirana. U noći sa 25. na 26. augusta 1992. godine zapaljena je, a u požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 90 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji BiH.
Zahvaljujući snazi razumijevanja i solidarnosti prijatelja i partnera iz Evrope i svijeta, Vijećnica je obnovljena i svečano otvorena 9. maja 2014. godine. Ponovo se uzdigla još prkosnija i još ljepša.
U 2014. godini, 9. maja, na Dan Evrope i i Dan pobjede nad fašizmom, Vijećnica je ponovo rođena. Nakon 18 godina obnove, ovaj svjetski simbol susreta civilizacija, vinuo se iz pepela, prkosno uspravio, u svom autentičnom raskošnom izdanju. To je bila pobjeda grada Sarajeva i države Bosne i Hercegovine.
Svi dijelovi Vijećnice napravljeni su prema dokumentima i fotografijama izgleda stare Vijećnice pronađenim u Kaptolskom arhivu u Zagrebu, pa su u prostoriji Gradskog vijeća danas drvene klupe i govornica, a svi ornamenti na zidovima i plafonu su autentični i ručno oslikavani.
Mnoge stvari unutar ove ljepotice su specifične. Rubovi zidova zlatne boje zapravo su zaista zlatni. Rađeni posebnom tehnikom, premazivani su listićima zlata potopljenim u boju, posebnim kistom od kamilje dlake. Iako je sve u njoj novo, Vijećnica i danas naprosto odiše periodom u kojem je i napravljena. U njoj se sada čuvaju knjige i rukopisi od iznimne vrijednosti i rariteti te predstavlja multimedijalni centar kulture, umjetnosti i privrede Grada Sarajeva i države BiH, u kojem se održavaju koncerti, književne večeri, izložbe, prezentacije, konferencije, kongresi, simpoziji, prijemi, obilježavanje godišnjica, vjenčanja. Kako i priliči, Dan Sarajeva te Dan nezavisnosti i Dan državnosti BiH obilježavaju se u Vijećnici.
