Pokret 5 zvjezdica odlučio je kasno sinoć da njegovi senatori neće glasati za povjerenje vladi Marija Draghija danas u Senatu.
Time se raspala neuobičajena široka vladina većina, u koju od većih parlamentarnih stranaka nisu ušla samo postfašistička Braća Italije.
Ministarsko vijeće tehničkog premijera Marija Draghija, neka vrsta vlade nacionalnog jedinstva ili nacionalnog spasa s obzirom na zdravstvenu krizu izazvanu pogubnom pandemijom covida-19, formirano je 13 februara 2021.
Nestranački stručnjaci
Pola kabineta su nestranački stručnjaci, druga polovina su članovi stranaka u vladinoj većini, u veoma širokom rasponu od suverenističke desnice u Ligi pod vodstvom Mattea Salvinija do postkomunističkog Članka 1, prenosi "Jutarnji list".
Ekstremno populističke Zvjezdice, donedavno najkrupnija stranka u Parlamentu, jedine su bile u sve tri vlade nakon parlamentarnih izbora 4. marta 2018.
Ove je godine sve je jači bio pritisak unutar Pokreta da se izađe iz vladine većine, u uvjerenju da im podrška pada jer su u vlasti koju ne kontroliraju, te da će izvan vlade dobiti ponovo na snazi.
Argument im je bio da su Braća Italije, odbivši ući u Draghijevu većinu, u godinu povećali podršku sa 12 na 23 posto, postavši – po anketama javnog mnijenja – najjača politička stranka u Italiji.
Na toj dilemi Zvjezdice su se raspale. Giuseppe Conte, postavši i formalnim političkim vođom Zvjezdica, oštro je nasrnuo na prethodnoga političkog vođu Luigija Di Maia, protagonistu snaga orijentiranih na koaliciju s Demokratskom strankom i sada i na sljedećim parlamentarnim izborima.
Suočen s prijetnjom istjerivanja Di Maio je izišao iz Pokreta, a s njim je otišlo šezdesetak članova parlamenta, pa su Zvjezdice prestale biti najjača politička stranka u Parlamentu.
To je podloga zaokreta koji je Conte objavio sinoć. Nakon dugog i bučnog natezanja i sukobljavanja, većina Nacionalnog vijeća Pokreta odlučila je da danas neće glasati za povjerenje Vladi, već će napustiti sjednicu.
To su isto učinili u Zastupničkom domu prošle sedmice, na glasanju o povjerenju o istom Dekretu pomoći. U Zastupničkom domu su tako ubrojeni u izostale, ne utječući na rezultat.
Nema suzdržanih
U Senatu je pravilnik drugačiji: nema suzdržanih glasova, nema neutralnih izostanaka, nego: ko nije za, automatski je protiv, bio u sali ili ne, pritisnuo taster glasanja ili ne.
Suočen s tom situacijom, premijer Draghi je unaprijed iznio dvije ograde. Prvo, da neće voditi vladu bez Zvjezdica. Drugo, da nakon ove vlade neće voditi nijednu više. U politici ne postoji "nikad", ali stav je jasan.
Draghi je prije dva dana otišao na konsultacije s predsjednikom republike Sergiom Mattarellom. O sadržaju razgovora nije objavljeno ništa. Sastao se sa Giuseppeom Conteom, koji mu je podnio devet zahtjeva svoje grupacije. Draghi je rekao da veći dio toga koincidira s planom vlade.
U jučerašnjemu premijerovu razgovoru sa sindikatima načelno su dogovorene mjere koje pomažu radništvu i najsiromašnijima u suzbijanju loših posljedica sve izraženije inflacije.
Dogovoren je, na primjer, minimalni dohodak (koji Italija još nema, ali za 85 posto uposlenih to je regulirano kolektivnim ugovorima).
Sindikati su nezadovoljni jer Draghi nije iznio brojke. Conte je nezadovoljan, jer Draghi nije usvojio sve zahtjeve, koji su mu postavljeni ultimativno
"Ne vlada se ultimatumima", mirno je odrezao Draghi.
I tako je počela svađa.
Ako Draghi podnese ostavku otvara se kriza vlade. U Italiji krizom – i vladinom, i parlamentarnom – ravna predsjednik Republike, obično konsultirajući se s predsjednicima parlamentarnih domova i s parlamentarnim stranačkim prvacima.
Njihovo mišljenje ga ne obavezuje. On povjerava mandat, on imenuje ministre na prijedlog mandatara, koji može, ali ne mora prihvatiti, on raspušta parlamentarne domove.
Draghi i bez Zvjezdica ima većinu za glasanje o povjerenju. Na ostavku nije obavezan. Ali većina nije ista. Salvini, u ime Lige, kaže da se onda ide na izbore. Bez Lige većine nema ni matematički. Liga je trenutno najjača pojedinačna stranka u Parlamentu.
Ponovno glasanje
Praksa kaže da bi Mattarella mogao vratiti Draghijevu vladu na ponovno glasanje o povjerenju u Parlamentu. Čak i tako bi većina mogla biti osigurana – ali Draghi veli da takvu vladu ne kani voditi.
Mattarella, u tom slučaju, ima dva izbora, podjednako vjerovatna.
Prvo, može raspustiti Parlament, saslušavši mišljenje predsjednikâ domova. U tom slučaju se izbori raspisuju u roku od 50-70 dana. To znači predizbornu kampanju za ferragosta.
Ali tako bi se dobila nova vlada s legitimnim mandatom, koja bi stigla sastaviti Zakon o stabilnosti (s državnim budžetom za 2023). Vrlo vjerojatno desničarska, koju bi u tom slučaju predvodila Giorgia Meloni, prvakinja Braće Italije, radikalnija od Marine Le Pen u FRancuskoj.
Drugo, može naći neku većinu koja bi podržala bilo političku, bilo tehničku vladu, zaduženu za izradu budžeta i pripremu sljedećih izbora. Prvi kandidat za sastav političke vlade je Salvini, jer ima najviše članova Parlamenta. Prvi kandidat za sastav tehničke vlade je ministar ekonomije i finansija Daniele Franco, nestranački bankar, glavni oslonac Draghijeve politike.
