Ne znamo postoji li život negdje drugdje u svemiru. Vjerovatno je, s obzirom da smo ovdje, da postoje i druga bića vani.
Također ne znamo jesu li karakteristike našeg planeta najbolje što mogu postojati za stvaranje života - neke bi mogle biti bolje. Međutim, skupina astronoma odlučila je napraviti korak dalje i zapitati se: nalazimo li se u najboljem mogućem svemiru za život?
Čini se da je odgovor ne.
Tim je bio inspiriran Drakeovom jednadžbom, formulom koja se koristi za utvrđivanje mogućnosti postojanja inteligentnog života negdje drugdje u svemiru. Neke od parametara možemo lako izmjeriti, drugi su samo nagađanje i postoje različite škole mišljenja. Za ovu novu formulu, primijenjenu na cijeli multiverzum, tim je promatrao jednu specifičnu karakteristiku: tamnu energiju.
Tamna energija je hipotetski oblik energije za koji se očekuje da postoji u svemiru. Objašnjava zašto se svemir ubrzano širi. Njegovo uključivanje može objasniti mnoge karakteristike koje opažamo, ali nismo imali izravnu potvrdu njegovog postojanja. Ako postoji, utječe na svemir u velikim razmjerima i taj se učinak prenosi na stvaranje zvijezda, a time i na život.
U našem svemiru, učinkovitost obične materije koja se pretvara u zvijezde je oko 23 posto. Nije loš broj. Ovo je očito važno za život jer koliko možemo reći, bez zvijezda nema života. Model pokazuje kako ta učinkovitost varira s obiljem tamne energije. Za vrijednosti tamne energije veće od našeg vlastitog svemira, učinkovitost doseže 27 posto. U tim je svemirima lakše stvarati zvijezde i posljedično lakše dobiti život.
"Razumijevanje tamne energije i utjecaja na naš svemir jedan je od najvećih izazova u kozmologiji i fundamentalnoj fizici", rekao je u izjavi voditelj istraživanja dr. Daniele Sorini s Instituta za računalnu kozmologiju Sveučilišta Durham.
"Parametri koji upravljaju našim svemirom, uključujući gustoću tamne energije, mogli bi objasniti naše postojanje. Međutim, iznenađujuće, otkrili smo da bi čak i značajno veća gustoća tamne energije još uvijek bila kompatibilna sa životom, što sugerira da možda ne živimo u najvjerovatnijem svemiru.”
Tim je promatrao niz svemira od onih bez tamne energije do onih sa 100.000 puta više tamne energije od našeg. Izračunali su mogućnost da će svemir stvoriti promatrača (tj. inteligentan život) pod ovom pretpostavkom: što više zvijezda imate, veća je mogućnost da imate inteligentan život.
Na temelju njihovih podataka, postoje svemiri u kojima je vjerovatnije da će imati promatrače. Ipak, istraživači komentiraju u radu koliko je zapanjujuće da je naša vlastita vrijednost tamne energije tako blizu onoj koja maksimizira učinkovitost stvaranja kozmičkih zvijezda. Model je intrigantan i tim se želi još malo poigrati s njim.
"Bit će uzbudljivo upotrijebiti model za istraživanje nastanka života u različitim svemirima i vidjeti moraju li se reinterpretirati neka temeljna pitanja koja si postavljamo o vlastitom svemiru", profesor Lucas Lombriser sa Sveučilišta u Genèveu i koautor knjige studija, dodao.
