Pred nizozemskim antiislamskim populistom Geertom Wildersom u utorak su po prvi put ikada položili zakletvu ministri iz njegove stranke, nakon što je nova nizozemska desničarska vlada postavljena skoro godinu dana nakon što je prethodna administracija podnijela ostavku.
Čelnik krajnje desnice Wilders, jasni pobjednik prošlogodišnjih općih izbora, neće sam biti dio vlade, ali će se njegova sjenka nadvijati dok nastavlja da predvodi svoju Slobodarsku stranku iz parlamenta.
Wilders, koji je osuđen za diskriminaciju nakon što je vrijeđao Marokance na predizbornom skupu 2014. godine, uspio je sklopiti koalicioni sporazum s tri ostale konzervativne stranke tek u maju nakon što je odustao od svoje kandidature za premijera.
2 juli 2024:
— Geert Wilders (@geertwilderspvv) July 2, 2024
De #PVV in de Nederlandse regering!
July 2, 2024:
The PVV in the Dutch government!
❤️❤️❤️ pic.twitter.com/o2WqcvfghH
Umjesto toga, vladu će predvoditi nezavisni i neizabrani političar Dick Schoof, birokrata od karijere koji je predvodio nizozemsku obavještajnu agenciju AIVD i bio je viši službenik u ministarstvu pravde.
Schoof je predložen kako bi ublažio brige zbog Wildersove antiislamske retorike među njegovim glavnim koalicionim partnerima, VVD odlazećeg premijera Marka Ruttea, i centrističkim NSC.
Wilders, koji već 20 godina živi pod strogim obezbjeđenjem zbog islamističkih prijetnji smrću, kazao je, međutim, da neće promjeniti ton, a prošle sedmice je poručio svojim 1,4 miliona pratilaca na društvenoj mreži X da i dalje vidi islam kao „odvratnu, nasilnu i religiju zadojenu mržnjom”.
Odabrao je tvrdolinijaše iz svoje stranke da ga predstavljaju u vladi, uključujući nekoliko onih koji su u prošlosti tvrdili da vlada aktivno radi na zamjeni nizozemskog stanovništva imigrantima.
Nova vlada morat će se pridržavati sporazuma koji su postigle četiri stranke, a koji ima za cilj suzbijanje imigracije i izuzetke od pravila EU o azilu i okolišu.
Očekuje se da će Schoof i njegov tim predstaviti detaljne planove do septembra.
Neće imati mnogo prostora za trošenje jer je peta po veličini ekonomija eurozone doživjela svoj snažan procvat nakon pandemije prošle godine koji je završen recesijom.
Nezaposlenost će ostati relativno niska, ali se predviđa da će koalicioni sporazum približiti vladin budžetski deficit blizu maksimuma EU od tri posto.
Nova vlada bit će prva od 2010. godine bez Marka Ruttea, koji će u oktobru postati generalni sekretar NATO-a.
Nizozemski premijer s najdužim stažom u nedjelju se naklonio televizijskim govorom, u kome je naglasio potrebu za saradnjom.
"Nizozemska ima jedinstvenu tradiciju kompromisa i preuzimanja odgovornosti, i važno je da to zadržimo - kazao je on iz svog već otpuštenog ureda. - Zajedno smo jači nego sami", izjavio je Rutte, prenosi Reuters.
