Jedan od najvećih terminala za naftu i naftne derivate na prostoru bivše Jugoslavije, koji se nalazi u Dretelju kod Čapljine stoji prazan i propada. Riječ je o jednom od najvećih projekata bivše JNA na prostoru bivše države, koji je praktično od povlačenja JNA predmet raznih mešetarenja.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na čelu sa premijerom Fadilom Novalićem (SDA), prije nekoliko dana je zadužila privredno društvo Operator terminali Federacije d.o.o. Sarajevo da napravi izvještaj o stanju terminala s ciljem moguće kupovine.
Nameće se pitanje zašto Federalna vlada i premijer Novalić razmatraju kupovinu imovine koja je nakon odlaska tadašnje JNA svakako trebala pripasti državi?
Terminal Dretelj zvanično je upisan u vlasništvo Hercegovačke banke koja je u procesu likvidacije. Put kojim je Terminal dospio u vlasništvo ove banke, čija je osnovna funkcija bila da se preko nje iz budžeta izvlači novac za kompanije povezane sa HDZ-om i čelnicima takozvane 'Herceg-Bosne', vrlo je zanimljiv.
Naime, terminal je 'privatiziran' još 1996. godine, kada ga je tadašnje ministarstvo odbrane takozvane "HZHB", koje je "slučajno" istoga dana prestalo postojati, prodalo kontroverznom hrvatskom generalu porijeklom iz Hercegovine Ljubi Ćesiću Rojsu.
Hercegovačka banka Terminal je dobila u sklopu naplate dugova od Rojsove firme Monitor M. Rojs je 2000. banci dugovao ukupno 32 miliona KM koji je većim dijelom namiren u novcu, a ostatak u imovini koju je imala firme, u sklopu koje je bio i Terminal.
Dakle, u najmanju ruku sumnjivim radnjama, Terminal je praktično 1996. godine otet od države Bosne i Hercegovine, te je sumnjivim transakcijama došao prvo u ruke Rojsa, zatim njegove kompanije, da bi na kraju završio kao zvanično vlasništvo Hercegovačke banke.
Terminal Dretelj sa Lukom Ploče čini jedinstvenu tehnološko-sigurnosnu cjelinu, i to zbog željezničke linije za prijevoz nafte i naftnih derivata iz Luke Ploče. Bivša Jugoslavija je u izgradnju Terminala utrošila 13,2 milijardi američkih dolara, kako bi se smanjila ovisnost od energenata koji su dolazili iz tadašnjeg SSSR-a.
Terminal ima kapacitet čak od 24 miliona litara, što je 10 posto ukupne potrebe za naftom koju FBiH ima. Također, terminal ima 12 podzemnih rezervoara za skladištenje nafte i naftnih derivata.
Svojevremeno se procjenjivalo kako je vrijednost Terminala 9,8 milijardi dolara, dok je Rojs tvrdio kako ga je banka procijenila na 6,5 miliona KM.
Premijer Novalić je 2016. godine govorio kako Federacija BiH nema potreba za Terminalom u Dretelju, no u međuvremenu je promijenio mišljenje i spreman ga je platiti milionima budžetskog novca, iako je kompleks građen 50-tih godina prošlog stoljeća i što je trenutno u lošem stanju.
