Promjena ishrane mogla bi vam produži život za čak 13 godina, prema nedavno objavljenoj studiji, posebno ako počnete kada ste mladi. Studija je pratila promjene koje bi se mogle desiti u dugovječnosti muškarca ili žene, ako bi zamjenili tipičnu zapadnjačku ishranu, fokusiranu na crveno meso i prerađenu hranu, zdravijom ishranom.
Zdravija ishrana bi podrazumjevala jedenje manje crvenog i prerađenog mesa i više voća i povrća, mahunarki, integralnih žitarica i oraha.
Ako bi žena počela na takav način da se hrani sa 20 godina, mogla bi da produži svoj životni vijek za nešto više od 10 godina, prema studiji objavljenoj u časopisu PLOS Medicine.
Muškarac koji se hrani zdravijom ishranom od 20. godine mogao bi da doda 13 godina svom životu.
Fokusiranje na zdraviju ishranu takođe može produžiti živote starijih odraslih osoba, kaže studija.
Ako promjeni ishranu u 60. godini, žena bi mogla da produži svoj životni vijek za osam godina. Muškarci koji započnu zdraviju ishranu sa 60 godina mogli bi da dodaju skoro devet godina svom životu.
Stil ishrane zasnovan na biljkama mogao bi čak biti od koristi i osamdesetogodišnjacima, kaže studija: muškarci i žene mogu dobiti oko 3,5 godine života od promjena u ishrani.
Da bi predvidjeli uticaj promjene ishrane kod neke osobe, naučnici iz Norveške su koristili podatke iz baze koja prati 286 uzroka smrti, 369 bolesti i povreda i 87 faktora rizika u 204 zemlje i teritorije širom sveta.
Otkrili su da je za dugovječnost presudno jedenje više mahunarki, kao što su pasulj, grašak i sočivo; žitarica od cijelih zrna; i orašastih plodova poput oraha, badema i pistaćija.
Možda zvuči previše jednostavno dodati više biljaka i žitarica u svoju ishranu, ali statistika pokazuje da mnoge nacije nemaju tu naviku.
Na primjer, jedna druga studija je otkrila da samo 10 odsto Amerikanaca jede preporučene dvije do tri šolje povrća svakog dana.
Orašasti plodovi, semenke, mahunarke i cijela zrna sadrže više od proteina. Oni uključuju zdrave masti, vitamine, minerale i antioksidativne „fitokemikalije“ koje su povezane sa manjim rizikom od hroničnih bolesti.
Biljni proteini uključuju soju, leblebije, sočivo i druge mahunarke, tofu, orašaste plodove, semenke i cijela zrna poput kinoe. Neko povrće, poput brokolija, takođe sadrži veći nivo proteina.
Jedan od načina da uključite više biljaka u svoju ishranu i konzumirate manje crvenog mesa je mediteranska dijeta, koja je pet godina zaredom proglašena najzdravijom ishranom na svijetu.
Drugo mjesto je DASH dijeta, a treće fleksitarijanska dijeta, koja vas podstiče da budete vegetarijanac većinu vremena.
Sve ove dijete se fokusiraju na obroke pune voća, povrća, pasulja, sočiva, integralnih žitarica, orašastih plodova i sjemena.
