Poremećaji živčanog sistema kao što su moždani udari, migrene i demencija ‘preskočili‘ su srčane bolesti i postali vodeći uzrok lošeg zdravlja u cijelom svijetu, pokazuje novo veliko istraživanje objavljeno u petak.
Više od 3,4 milijarde ljudi odnosno 43 posto svjetske populacije iskusilo je neko neurološko stanje 2021., mnogo više nego što se dosad mislilo, pokazalo je istraživanje.
Istraživanje je provelo stotine naučnika predvođenih američkim Institutom za mjerenja i procjenu zdravlja (IHME), koji je postao globalna referenca za zdravstvenu statistiku.
Voditeljica istraživanja Jaimie Steinmetz iz IHME-a rekla je da rezultati pokazuju da su poremećaji živčanog sistema sada "vodeći svjetski uzrok ukupnog tereta bolesti".
Broj slučajeva tih poremećaja porastao je 59 posto u posljednja tri desetljeća, rekla je, a povećanje je uglavnom potaknuto činjenicom da svjetska populacija stari i da se broj ljudi brzo povećava.
Naučnici su proučavali kako je 37 različitih neuroloških stanja utjecalo na loše zdravlje, invaliditet i preranu smrt u 204 zemlje i teritorija od 1990. do 2021.
Ti su podaci korišteni za procjenu koliko je godina zdravog života izgubljeno zbog svakog od tih stanja, što se naziva godine života s invaliditetom (DALY).
Više od 443 miliona godina zdravog života izgubljeno je zbog poremećaja živčanog sistema u cijelom svijetu 2021. godine, što je povećanje od 18 posto u odnosu na 1990. godinu, pokazalo je istraživanje.
Međutim, ako se rezultati korigiraju uzimajući u obzir dob i rastuću veličinu svjetske populacije, DALY i smrtnost od tih stanja zapravo su se smanjili za oko trećinu, rekli su naučnici.
Daleko najgore stanje je s moždanim udarima, koji su odgovorni za izgubljenih 160 miliona godina zdravog života.
Slijede oblik oštećenja mozga nazvan neonatalna encefalopatija, migrena, demencija uključujući Alzheimerovu bolest, oštećenje živaca od dijabetesa, meningitis i epilepsija.
Kognitivno oštećenje uzrokovano covidom zauzelo je 20. mjesto.
Više od 11 miliona ljudi umrlo je od 37 neuroloških stanja u 2021., prema istraživanju objavljenom u časopisu The Lancet Neurology.
Kardiovaskularne bolesti ostale su vodeći uzrok smrti, odnijevši živote 19,8 miliona ljudi u svijetu 2022., objavio je IHME prošle godine.
Najčešći među neurološkim poremećajima, prema istraživanju, su tenzijske glavobolje i migrene.
Najbrže rastuće stanje je oštećenje živaca zvano dijabetička neuropatija uzrokovano sve većim brojem slučajeva dijabetesa.
Za većinu ovih stanja nema lijeka, ali postoje načini da se smanji rizik, uključujući smanjenje stope visokog krvnog pritiska, dijabetesa i konzumacije alkohola, ističu naučnici.
Pozvali su da se učini mnogo više za prevenciju, liječenje i rehabilitaciju poremećaja koji nesrazmjerno pogađaju siromašnije zemlje.
"Neurološko ‘opterećenje‘ u svijetu raste vrlo brzo i izazvat će još veći pritisak na zdravstvene sisteme u nadolazećim desetljećima", upozorio je koautor studije Valery Feigin.
Prvi se put istraživanje o globalnom teretu bolesti bavilo utjecajem neuroloških poremećaja na djecu.
Oni su činili gotovo petinu svih DALY-a, što znači da su djeca širom svijeta izgubila 80 miliona godina zdravog života zbog tih poremećaja samo u 2019. godini.
