U našim crijevima živi bezbroj mikroorganizama, čiji sastav je veoma važan za zdravlje i mladost. Imunolog Borisav Kamenov kazao je da crijeva zapravo drže ključ dobrog imuniteta. S njegovim mišljenjem se slažu brojni svjetski stručnjaci, a gastroenterologinja Guzel Evstigneeva rekla je da ne postoje dvije osobe s identičnim sastavom crijevnih bakterija.
Crijevne bakterije su jedinstvene
"On je jedinstven kao uzorak otiska prsta. Međutim, otprilike 30 posto crijevne mikroflore kod svih ljudi je slično. Istovremeno, sastav crijevnih bakterija kod fizički aktivnih ljudi i kod manje zdravih je različit, a to znači da je zdrava mikroflora nezaobilazan pratitelj zdravog načina života", objašnjava Evstigneeva.
Oni koji imaju raznovrsnu crijevnu mikrofloru žive duže i zdravije od onih koji imaju takozvanu "monotonu", primijetila je gastroenterologinja. Dodala je i da bakterije koje žive u crijevima usporavaju starenje. Osim toga, sastav crijevne mikroflore može biti povezan s rizikom od bolesti kao što su pretilost, metabolički poremećaji, upale, rak i depresija.
"Bogat crijevni mikrobiom povezan je s niskim 'lošim' holesterolom i visokim nivoom vitamina D. U krvi takvih ljudi ima više tvari koje imaju antiupalna svojstva i produžavaju život – crijevne bakterije proizvode ove divne molekule", objašnjava.
Starimo, a s nama stare i naše bakterije, rekla je doktorica, ali ako želite izbjeći velike zdravstvene probleme u starosti, važno je da crijevnu mikrofloru održavate u optimalnom balansu.
"Za one ljude koji zanemaruju zdrav način života, sastav bakterija ostaje nepromijenjen tokom cijelog života, a za one koji pravilno hrane mikrofloru i puno se kreću, on se s godinama mijenja u korist korisnih vrsta. Takvi ljudi su pokretljiviji i aktivniji i ne pate od viška kilograma, problema sa šećerom i mnogih drugih", objašnjava Evstigneeva.
Kako se brinuti o mikroflori
Prema doktorici , tri pravila zdrave crijevne mikroflore su:
pravilna prehrana
tjelesne vježbe
izostanak stresa
"Glavni zadatak crijevnih bakterija je da probave ono što naši probavni enzimi ne mogu obraditi pa su tako dijetalna vlakna, inulin i druge slične tvari, glavna hrana za 'dobre' bakterije. U zamjenu za ovu 'hranu', oni proizvode vitamine B i K, štite crijevni zid od upale i sprječavaju ulazak infekcija u tijelo. Njihovi glavni suparnici su 'loše' bakterije koje se hrane jednostavnim ugljikohidratima - glukozom i laktozom. Ono što ih razlikuje od 'dobrih' bakterija je to što umjesto da štite tijelo, izazivaju nadutost, upale pa čak i loše raspoloženje", objasnila je Evstigneeva.
Dodavanjem više biljne hrane u prehranu i izbacivanjem škrobnih namirnica i slatkiša, mi zapravo hranimo 'dobre' bakterije: "Mliječni proizvodi i fermentirana hrana su bogati izvori probiotika. Probiotici su korisne bakterije koje održavaju zdravu ravnotežu crijevne flore."
Stres je krivac za sve
Dokazano je da su sport i aktivan način života povezani sa zdravim sastavom crijevne mikroflore. Previše sjedenja, što je problem broj jedan svih ljudi diljem svijeta, može dovesti do disbioze, stanja u kojem je poremećena ravnoteža između dobrih i loših bakterija.
Stres je također jedan od faktora koji destruktivno utječe na zdravu crijevnu mikrofloru, upozorila je stručnjakinja. Oni koji pate od depresije imaju sličan sastav crijevne mikroflore:
"Kada smo pod stresom, nadbubrežne žlijezde oslobađaju glavni hormon stresa, kortizol. Jedna od njegovih funkcija je povećanje prostora između crijevnih ćelija. Kroz ove 'rupe' otpadni proizvodi bakterija se apsorbiraju u krv, izazivajući upalu i neravnotežu dobrih i loših bakterija. Zato hronični stres tako često izaziva crijevnu disbiozu i neugodne simptome", objašnjava liječnica i dodaje: "Mi i naše bakterije smo ono što jedemo. Budite pažljivi prema svom zdravlju i vodite aktivan način života - tada ćete živjeti sretno do kraja života u skladu sa svojom mikroflorom", preporučuje.
