Prošla godina bila je najtoplija ikada zabilježena, okeani su ključali, ledenjaci su se topili alarmantnom brzinom, a znanstvenici su se mučili da shvate točno zašto.
Oni znaju da je ogromnu vrućinu potaknuo niz faktora, uglavnom onečišćenje koje zagrijava planetu izgaranjem fosilnih goriva i prirodni klimatski obrazac El Nino.
Značajan porast temperature
Međutim, oni sami po sebi nisu objasnili neuobičajeno brz porast temperature.
Sada nova studija objavljena u četvrtak u časopisu Science kaže da je identificirala dio slagalice koji nedostaje: oblake.
Da budemo precizniji, prema istraživanju, nagli val zagrijavanja bio je pojačan nedostatkom nisko ležećih oblaka nad okeanima - rezultatima koji mogu imati alarmantne implikacije na buduće zagrijavanje, preniosi CNN.
Jednostavno rečeno, manje svijetlih, niskih oblaka znači da je planeta "potamnila", što joj omogućava da apsorbira više sunčeve svjetlosti, rekao je Helge Goessling, autor izvještaja i klimatski fizičar na Institutu Alfred Wegener u Njemačkoj.
Taj se fenomen naziva "albedo" i odnosi se na sposobnost površina da reflektiraju sunčevu energiju natrag u svemir.
Zemljin albedo opada od 1970-ih, prema izvještaju, dijelom zbog otapanja snijega i morskog leda, otkrivajući tamnije kopno i vodu koji apsorbiraju više sunčeve energije, zagrijavajući Zemlju.
Niski oblaci također doprinose ovom efektu jer odbijaju sunčevu svjetlost.
Znanstvenici su istražili satelitske podatke NASA-e, američke agencije za svemirska istraživanja, vremenske podatke i klimatske modele i otkrili da je pad niske naoblake smanjio albedo planete na rekordno niske nivone prošle godine.
Složena "zvijer"
Područja, uključujući dijelove sjevernog Atlantskog okeana, doživjela su posebno značajan pad, pokazalo je istraživanje.
Prošla se godina uklapa u deceniju dug pad niske naoblake, rekao je Goessling za CNN.
Ono što studija još ne može sa sigurnošću objasniti je zašto se to događa.
"Ovo je tako složena zvijer i tako ju je teško razmrsiti", rekao je Goessling.
Vjeruje da je to vjerovatno rezultat kombinacije faktora.
Prvi je smanjenje onečišćenja u pomorskom saobraćaju zbog propisa čiji je cilj smanjenje štetnih emisija sumpora u industriji.
Iako je ovo bila pobjeda za ljudsko zdravlje, ova vrsta zagađenja također je pomogla u hlađenju planete posvjetljivanjem oblaka.
Prirodne klimatske varijabilnosti, uključujući promjene okeanskih obrazaca, također su mogle pridonijeti. Goessling ukazuje i na treći, alarmantniji faktor - samo globalno zatopljenje.
Niski oblaci obično uspijevaju u hladnoj i vlažnoj nižoj atmosferi.
Kako se površina planete zagrijava, to može uzrokovati njihovo stanjivanje ili potpuno raspršivanje, uspostavljajući kompliciranu povratnu spregu u kojoj niski oblaci nestaju zbog globalnog zatopljenja, a njihov nestanak potom izaziva daljnje zagrijavanje.
Projekcije zatopljenja
Ako se to dogodi, buduće projekcije zatopljenja mogle bi biti potcijenjene i "trebali bismo očekivati prilično intenzivno zatopljenje u budućnosti", rekao je Goessling.
Mark Zalinka, atmosferski naučnik u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore koji nije bio uključen u studiju, rekao je da "činjenica da oblaci igraju ključnu ulogu u priči ima smisla, jer oni u suštini djeluju kao Zemljina zaštita od sunca."
Male promjene u naoblaci mogu drastično promijeniti Zemljin albedo, rekao je on za CNN.
Tapio Schneider, klimatolog s Kalifornijskog instituta za tehnologiju, rekao je da je zabrinjavajuća implikacija istraživanja da "ako je globalno zatopljenje odgovorno za znatnu količinu promjene naoblake, možemo vidjeti jače globalno zatopljenje nego što se ranije predviđalo."
"Oblaci se mogu činiti jednostavnima, čak i svakodnevnima, ali beskrajno su složeni i naučnici su još daleko od otkrivanja njihovog ponašanja.
Oni su jedna od najvećih glavobolja u nauci o klimi", rekao je Goessling.
Međutim, ključno je otkriti kako će oblaci reagirati na globalno zatopljenje, rekao je Zalkin:
"To doslovno određuje koliko se zagrijavanja u budućnosti sprema."
