U Briselu je okončan sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica Evropske unije. Na dnevnom redu bio je i Zapadni Balkan. Na stolu pred ministrima našle su se i političke prilike u Bosni i Hercegovini, ali i Crnoj Gori. U fokusu su bili odnosi Srbije i Kosova, situacija u Ukrajini i nove sankcije Iranu, piše BHRT.
Evropski šef diplomatije Josep Borell je uoči sastanka najavio da će šefove diplomatija zemalja članica EU obavijestiti o zastoju u dijalogu Kosova i Srbije te sastancima koje je imao u Parizu s premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Borell je naglasio da postoji bojazan za produbljenje krize. Ali je potvrdio da je Srbiji i Kosovu predao prijedlog za njeno rješenje.
"Veoma smo zabrinuti za situaciju na Zapadnom Balkanu, nazire se nekoliko kriza. I partneri osjećaju izravni štetni uticaj ruske agresije na Ukrajinu u ovom regionu. Zbog toga ćemo pojačati naš angažaman jer Zapadni Balkan ostaje naš najvažniji geostrateški prioritet. Što se tiče Kosova i Srbije ovo je najozbiljnija kriza od 2013. godine. Obje strane treba da pokažu spremnost da se smire tenzije. Nije prihvatljivo da nijedna strana prekrši obaveze iz dijaloga", kazao je Borelj.
Status kandidata Bosni i Hercegovini do kraja godine
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, ministar vanjskih poslova Rumunije Bogdan Aurescu kazao je da će ta zemlja nastaviti pružati podršku proširenju Evropske unije na Zapadni Balkan pa i BiH. Podršku Bosni i Hercegovini ponovo je potvrdila ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon. Ona je istaknula da očekuje da se EU status kandidata našoj zemlji potvrdi do kraja godine.
"Također, tu je i pozitivno mišljenje o statusu kandidata za EU Bosni i Hercegovini. Tu je Slovenija igrala veliku ulogu i nadam se da će do kraja godine Evropska unija dati status kandidata Bosni i Hercegovini. Imam osjećaj da je podrška mnogo veća nego ranije za ovaj korak", istaknula je Fajon.
Ministri su najavili da očekuju mnogo od nadolazećeg samita EU - Zapadni Balkan koji će biti održan 6. decembra u Tirani. Posebno ako se uzme u obzir najavljeni EU paket pomoći za energetsku sigurnost koji je u pripremi za zemlje Zapadnog Balkana i iznosi milijardu eura.
Očekivanja je izrazio i hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman. On je pozvao bosanskohercegovačke čelnike da brzo formiraju vlast na svim razinama. Te da preuzmu odgovornost za rad na ustavnim i izbornim reformama te svim drugim reformama kako bi zemlja do kraja godine dobila kandidatski status. Podvukao je i da se očekuje da sve zemlje Zapadnog Balkana usklade svoje vanjske politike s vanjskom politikom EU te uvedu sankcije Rusiji. Ministri su danas tako odlučili uvesti i nove sankcije Iranu kao i pojačati vojnu pomoć Ukrajini.
