Ide li Rusija prema "digitalnom e-gulagu" i idealu Orvelovog Velikog brata i "nadziranog građanina" ili je u pitanju neviđeno olakšavanje života građanima te ukidanje nepotrebne mrske birokratije, obilaženja šaltera i beskonačnog prikupljanja svakakvih dokumenata, potvrda i uvjerenja, šta će sada biti na jednom mjestu?
Naime, u doba korone, kako neki kažu - ispod žita, ruska je Duma nakon drugog čitanja prihvatila zakon o elektronskom ili digitalnom profilu građana, podužeg naziva - Zakon o jedinstvenom saveznom informatičkom registru (EFIR), koji sadrži podatke o građanima Ruske Federacije. Tim zakonom omogućit će se da na jednom mjestu, u digitalnom dosjeu, e-građaninu, budu prikupljeni svi važni podaci i dokumenti o svakom čovjeku od njegovog rođenja do smrti, pa i o njegovim rodbinskim vezama (neki dežurni "skeptici" smatraju da će podaci ostati i nakon smrti te dodati e-građaninu njegovih nasljednika).
Već sam prijedlog zakona izazvao je velike kontroverze u ruskoj javnosti i izazvao bojazan da je to ništa drugo nego najava apsolutne orvelovske kontrole nad privatnim životom pojedinca i put ka elektronskoj diktaturi. Zagovaratelji zakona, pak, tvrde da on olakšava život građanima i ide za ukidanjem činovnika i birokracije. Stajanje u redu za uvjerenja i dokumente odlazi u historiju, a time se sprečavaju mito i korupcija jer će svako iz svoje fotelje moći jednim klikom da podigne kredit ili da otvori firmu, upiše dijete u školu, zaposli se ili vjenča.
Budući da će svi podaci biti na jednom mjestu, sve se odmah vidi te se odobrava ili odbija. Ali, sumnjičavi oponenti kažu da je to zadiranje u privatnost jer onaj ko će izdavati nekome, naprimjer, samo rodni list, moći će da vidi i sve ostale podatke koje "elektronski građanin" posjeduje, a njih bi, prema letimičnoj procjeni, za svakog pojedinca u e-dosjeu moglo biti i do pola miliona. Radi se superbaza podataka u kojoj će biti koncentrirani svi mogući zamislivi podaci o pojedincu.
A šta to obuhvata digitalizacija? Sve - od kršenice do umrlice, spol, školovanje, porodični i bračni status, osuđivanost i ostale pravosudne dokumente (od krivičnih do kazni za parking), poresku karticu, dohodak, bankovne račune, kredite, da li je dobar ili zaboravni platiša, udjele u socijalnim i penzionim fondovima, honorare, osiguranje, svu pokretnu i nepokretnu imovinu, ali i podatke o tome koliko ko i na šta troši.
Neki napominju da bi se u tom digitalnom dosjeu mogli naći i zdravstveni i medicinski karton, historija bolesti te informatički podaci iz MUP-a, ministarstava odbrane, socijalne službe i finansija i poreske uprave. Znat će se kuda i zašto pojedinac putuje, koliko je i s kim bio na putu te koliko je potrošio ili zaradio u inozemstvu. Dakle, sve!
Iako sadašnji zakonodavac tvrdi da neće, postoji bojazan da će se u tom dosjeu naći i podaci o interesima građana, do onih kulturoloških i političkih do ideoloških opredjeljenja. Zakonodavac kaže da se to ne uključuje, ali će se, naprimjer, vidjeti da li je bio učesnik demonstracija i da li je zbog toga priveden.
Ali, zakonodavac tvrdi da će se zato olakšati borba protiv finansijskih i poslovnih malverzacija, da će moći da se uđe u trag pranju novca, poreskim utajama i slično, uočiti ima li neko ekstremne i terorističke pobude, živi li iznad svojih mogućnosti i ko to i zašto finansira. Također, vara li neki poslodavac državu i zaposlene lažiranim podacima o poslovanju. Registrirat će se svaki korak i svaki potrošeni rubalj, dolar ili euro svakog građanina.
Dakle, prilično zapetljano. Olakšava li to život ljudima ili, pak, služi za potpunu kontrolu ljudskih života i moguće miješanje u njihove živote? U taj ruski e-građanin dosje ući će podaci od 1926. godine, što znači da će se znati i porodično porijeklo. Registar bi trebao stupiti na snagu već 1. januara 2022. godine, a prijelazni period bi trajao do 31. decembra 2025. godine da bi se onemogućila, kako kaže zakonodavac, zlopoupotreba. Ali, svi se pitaju ko će to nadgledati zloupotrebu.
Svaki pojedinac moći će ući u svoj dosje, ali moći će ga vidjeti i mnoge druge institucije. To je veliko moralno, socijalno, etičko i političko pitanje na koje se teško nalaze odgovori.
Šef parlamentarnog Odbora za informatiku i IT tehnologiju, Aleksandar Hinštejn, tvrdi kako se "ovo radi da se građanima život olakša, a ne da im se zagorča". Mnogi u Rusiji u to sumnjaju. S pravom ili ne? Zakon je tu i superbaza podataka je tu.
