Kafa smanjuje rizik za srčani i moždani udar, ali samo ako je pijemo ujutro, kaže novo istraživanje koje tvrdi da je puno važnije kada uživamo u espressu ili bijeloj kafi od toga koliko kafe popijemo. Od jedne do nekoliko šolja kafe, koje osoba popije prije nego što otkuca podne, snizit će joj rizik od pojave srčanih i krvožilnih bolesti za 31 posto u usporedbi s osobama koje piju kafu kroz cijeli dan.
Pijenje kafe već je ranije povezano s boljim srčanim zdravljem i sniženim rizikom za razvoj dijabetesa tipa 2, no ovo je prva studija koja se pozabavila vezom kafe i dijela dana u kojem je pijemo. U tu su svrhu naučnici sa Univerziteta Tulane u Louisiani proučili podatke o zdravlju, prehrani i životnom stilu više od 40.000 osoba prikupljene kroz period duži od desetljeća.
Dobrobiti za kafopije
Pronašli su različite modele pijenja kafe: 36 posto sudionika pilo je kafu prije podneva, 16 posto kroz cijeli dan, a svi ostali nisu je uopće pili. Zanimljivo je da su jutarnji kafopije u usporedbi s onima koji uopće nisu pili kafu imali 16 posto niži rizik od umiranja od bilo kojeg uzroka i 31 posto niži rizik od umiranja od kardiovaskularnih bolesti. Takav je blagotvorni učinak uočen i kod onih koji su pili dvije do tri šolje, a i kod „težih” kafopija koji su ispijali više od tri šolje dnevno, ali sve prije sredine dana. Osobe koje su pile samo jednu šolju ili manje također su imale takvu dobrobit, ali sa slabijim postocima. Oni pak koji su pili kafu kroz cijeli dan nisu imali niži rizik u usporedbi s osobama koje uopće nisu pile kafu, objavio je rezultate European Heart Journal.
Tjelesni sat
Glavni autor istraživanja dr. Lu Qi rekao je kako ljekari u prehrambenim smjernicama obično ne daju savjete o vremenu konzumiranja, ali možda bi o tome trebalo razmisliti u budućnosti.
"Ispijanje kafe nakon podneva može poremetiti cirkadijani ritam, tjelesni sat koji utječe na dnevne cikluse fizičkih, bihevioralnih i mentalnih promjena. Mnogi koji cjelodnevno piju kafu mogu patiti od poremećaja sna jer ona potiskuje melatonin, važan posrednik spavanja u mozgu, a to može dovesti do promjena kardiovaskularnih faktora rizika, poput upale i krvnog pritiska", zaključio je.