U firmi koji proizvodi mašinske dijelove - S&D Blech - šef jedinice za mljevenje odlazi u penziju. S obzirom na akutni nedostatak radne snage u Njemačkoj - zbog čega je malo kandidata koji bi mogli preuzeti kvalificirani, ali prljavi i opasni fizički rad - firma će ga zamijeniti robotom. Druge male i srednje firme također se okreću automatizaciji jer postupni izlazak s radnog mjesta njemačke poslijeratne 'baby boom' generacije pojačava stisku radne snage.
Oko 1,7 miliona njemačkih radnih mjesta zjapilo je prazno u junu, pokazuju službeni podaci. Njemačka trgovačka i industrijska komora (DIHK) kaže da se više od polovine kompanija bori da popuni slobodna radna mjesta, uz procijenjenu cijenu rasta najvećeg evropske ekonomije od gotovo 100 milijardi eura godišnje.
Generalni direktor Henning Schloeder naveo je te podatke kako bi objasnio višegodišnje usmjerenje S&D Blecha prema automatizaciji i digitalizaciji, rekavši: 'Ovo će dodatno pogoršati ionako tešku situaciju s kvalificiranom radnom snagom, posebno u proizvodnji.'
Pronalaženje novog šefa jedinice za mljevenje bilo je teško 'ne samo zbog svog iskustva koje ima, već i zato što je to težak posao koji nitko više ne želi raditi', rekao je Schloeder za Reuters.
Mašinsko mljevenje uključuje visoku temperaturu i kontinuiranu buku, dok iskre koje izbacuje mogu biti opasne. Veći udio žena u poslu i brojni doseljenici pomogli su u kompenzaciji demografskih promjena posljednjih godina u Njemačkoj.
No s odlaskom baby boomera (rođeni između 1946. i 1964., op.a.) u penziju i novom kohortom - puno manjom, zbog niske stope nataliteta - koja se pridružuje radnoj snazi, Savezna agencija za zapošljavanje očekuje da će se broj radnika smanjiti za sedam miliona ljudi do 2035. godine.
Stoga će se utjecaj naprednih tehnologija automatizacije od robotike do umjetne inteligencije jako osjetiti, rekla je Nela Richardson, glavna ekonomistica u pružatelju usluga ljudskih resursa ADP.
'Dugoročno gledano, sve te inovacije mijenjaju igru za svijet rada. Svatko će raditi svoj posao drugačije', rekla je za Reuters.
Velika ulaganja u automatizaciju proizvođača automobila i drugih industrijskih divova znače da je Njemačka već četvrto najveće svjetsko tržište za robote i najveće u Evropi. No kako roboti postaju jeftiniji i lakši za rukovanje, često ih koriste obiteljske firme Mittelstand koje su ekonomska okosnica zemlje, od proizvođača poput S&D Blecha do pekara, praonica i supermarketa.
Prema Međunarodnoj federaciji robotike, oko 26.000 jedinica instalirano je u Njemačkoj prošle godine - brojka je premašena tek 2018., prije nego što je pandemija koronavirusa usporila prosječan godišnji rast od četiri posto.
'Roboti omogućavaju opstanak firmi koje svoju budućnost vide u opasnosti zbog nedostatka osoblja', rekao je Ralf Winkelmann, generalni direktor FANUC-a u Njemačkoj, koji prodaje otprilike polovinu svojih japanskih robota malim i srednjim firmama.
Ralf Hartdegen, čija konsultantska firma vodi kompanije kroz ovu vrstu tranzicije, rekao je da firme koje žele automatizirati, ali nerado otpuštaju ljude, sve više temelje svoje planove na otpuštanju radnika kroz odlazak u penziju.
Porodična firma ROLEC, koja proizvodi sisteme za zaštitu industrijske elektronike i upravljačke opreme, prošle je godine kupila svog prvog robota kako bi omogućila nastavak proizvodnje noću. Firma je već nabavila drugu mašinu i planira nastaviti ulagati u automatizaciju.
'Sjajno je kada ujutro upalite svjetlo, a dijelovi su u spremniku i obrađeni su', rekao je izvršni direktor Matthias Rose za Reuters.
Sve veća automatizacija također odražava činjenicu da su roboti postali lakši za korištenje, bez potrebe za vještinama programiranja. Većina sada dolazi s Human Machine Interfaceom, zaslonom osjetljivim na dodir sličnim pametnom telefonu, rekao je Florian Andre, suosnivač SHERPA Roboticsa, startupa koji se fokusira na firme s između 20 i 100 zaposlenika.
Čak i radnici i sindikati, koji su se nekad bojali gubitka radnih mjesta, zauzimaju sve pozitivniji stav. Istraživanje koje je u junu objavilo Robots marketplace automatica pokazalo je da gotovo polovina njemačkih zaposlenika vidi robote kao pomoć u rješavanju problema s nedostatkom radne snage.
Rose iz ROLEC-a rekao je da je do automatizacije 2022. godine došlo jer veliki zaostatak narudžbi znači da su zaposlenici morali raditi prekovremeno, pa i vikendima. 'Bila je to dobra početna situacija za našeg prvog robota, jer se na njega gledalo kao na pomagača, a ne kao na konkurenciju', dodao je.
Glasnogovornik snažnog njemačkog sindikata IG Metall rekao je da roboti usvojeni kao dio dugoročne korporativne strategije, umjesto da brzo smanje troškove, mogu pomoći da rad bude 'zdraviji, zanimljiviji i sigurniji'.
Proizvođač kamiona i autobusa Daimler Truck u velikoj mjeri koristi robotiku, posebno za pomoć pri dizanju teških tereta i drugim izazovima za fizičko zdravlje radnika. 'Ali ne postoji ništa fleksibilnije od čovjeka. Što je proizvodnja složenija, to postaje teže koristiti robot', rekao je Matthias Krust, voditelj radničkog vijeća firme.
