Postaje li Kina superiorna i hoće li prestići zapadne liberalne demokratije u naučnim i tehnološkim dosezima?
Hoće li Kina u godinama koje dolaze prestići zapadne liberalne demokratije u naučnim i tehnološkim dosezima? Kakve su šanse da Zapad počne zaostajati za probojima kineskih naučnika? Je li moguće da već sada, u ovome trenutku, ne znamo i ne razumijemo šta sve pokušavaju Kinezi u svojim istraživačkim laboratorijima?, piše Jutarnji.
Praktično na sedmičnoj razini svjedočimo vijestima koje govore da kineska nauka dostiže pa i prestiže američku i evropsku naučnu zajednicu kad su u pitanju nove znanstvene spoznaje, što bi u budućnosti moglo drastično promijeniti odnos ekonomske snage Kine prema najnaprednijim zapadnim državama.
U pojedinim istraživanjima, primjerice, kineska nauka nije sputana etičkim načelima kojih se trebaju pridržavati zapadni naučnici, pa odlaze korak dalje. Tako je u South China Morning Postu objavljena priča o ‘Malom Bamboo-u‘; mišu za kojeg kineska Akademija nauka tvrdi da je prvi živi sisavac na kojem su napravili potpuno reprogramiranje/rekombiniranje hromosoma. Kineski naučnici doslovno su proizveli miša od 19 pari hromosoma tj. jedan manje nego što je prirodno te su o tome objavili rad u Science magazinu.
‘Little Bamboo‘ prvi je sisavac na planetu koje je živ nakon što su kineski istraživači proveli proces razbijanja hromosoma u različite segmente pa ih potom spojili u novim kombinacijama kako bi stvorili novo ‘pakiranje‘ gena.
Tek koji dan ranije velika kineska kompanija Baidu objavila je pak kako je dostupan za javno korištenje njihov softversko-hardverski integrirani kvantni kompjuter. To 10-quibitno kvantno računalo predstavljeno je na Quantum Create 2022. konferenciji u Pekingu, a radi se o kombinaciji hardwarea koji je proizveo Baidu, softverskih rješenja pod imenom Liang Xi te, kako su naveli, ‘praktičnih kvantnih aplikacija‘.
Baidu se pohvalio kako su dosadašnja rješenja komercijalno dostupnih kvantnih kompjutera nudila ‘samo‘ 7-quibitne performanse. Baidu je kompanija najpoznatija po svojoj tražilici, ali vjeruje da će uz pomoć kvantnih računala napraviti proboj u umjetnoj inteligenciji, računalnoj biologiji, simulaciji materijala, kao i u financijskim tehnologijama. Zahvaljujući kvantnim algoritmima već su, primjerice, razvijene nove litijske baterije te su odrađene simulacije svijanja proteina kakve ranije nisu bile moguće.
Bilo kako bilo, može se zamisliti situacija u kojoj se Kinezi uz pomoć kvantnih računara uključuju u operacije na globalnim financijskim tržištima, dok u medicini zahvaljujući kombiniranju hromosoma odlaze korak dalje u odnosu na svoje zapadne kolege.
U ovom trenutku nejasno je na koji sve način to može ugroziti stoljetnu globalnu dominaciju zapada u nauci, kao i primijenjenoj tehnologiji, ali je dojam kako je već sad riječ dominacija neprimjerena ako se opisuje aktuelni odnos snaga zapadne i istočnjačke pameti.
