Snimke kamera s bespilotnih letjelica definiraju veći dio pogleda javnosti na rat u Ukrajini - granate tiho padaju na vojnike nesvjesne opasnosti, jezivi preleti iznad utihnulih, bombardiranih gradova, oklopna vozila, tenkovi i stražarska mjesta koja se u eksplozijama pretvaraju u vatrene kugle.
Nikada u historiji ratovanja bespilotne letjelice nisu bile tako intenzivno korištene kao u Ukrajini, gdje često igraju enormnu ulogu u određivanju toga ko će živjeti, a ko umrijeti. Rusi i Ukrajinci podjednako velikim dijelom ovise o dronovima kako bi odredili neprijateljske položaje i navodili paklene artiljerijske napade, prenosi agencija AP.
No, nakon mjeseci borbi, flote dronova obiju strana su iscrpljene te se i ukrajinska i ruska strana utrkuju u izradi ili kupnji naprednih bespilotnih letjelica otpornih na ometanja, a koje bi mogle značiti odlučujuću prednost.
Koliko je stvar hitna, održava objava Bijele kuće u ponedjeljak kako u Washingtonu imaju informacije da će Iran poslati "do nekoliko stotina" bespilotnih letjelica kao pomoć Moskvi, a iranski dronovi su učinkovito probijali sisteme protuzračne odbrane Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata koje su isporučile SAD na Bliskom istoku.
"Ruske bespilotne snage možda su još uvijek sposobne za djelovanje, ali su iscrpljene. A Rusi žele iskoristiti dokazane iranske rezultate", kaže Samuel Bendett, analitičar u odbrambenom think tanku CNA.
U međuvremenu, Ukrajina traži sredstva kako bi "udarila na ruske zapovjedne i kontrolne objekte na značajnoj udaljenosti", kaže Bendett. Potražnja za gotovim, komercijalno dostupnim modelima i dalje je intenzivna u Ukrajini, kao i napori da se modificiraju amaterski dronovi kako bi bili otporniji na ometanje. Obje strane prikupljaju sredstva za nadoknadu gubitaka na bojnom polju.
Ruska elektronička odbrana ‘ugušila‘ Bayraktar
"Broj (dronova) koji nam treba je golem", rekao je novinarima u srijedu visoki ukrajinski dužnosnik Juri Ščigol, čelnik ukrajinske državne službe za posebne komunikacije, iznoseći detalje prvih rezultata nove kampanje prikupljanja sredstava pod nazivom ‘Vojska dronova‘. On je kazao da Ukrajina za početak želi kupiti 200 vojnih bespilotnih letjelica NATO-a, ali da joj je potrebno 10 puta više.
Ukrajinski borci žale se da nemaju vojne bespilotne letjelice koje bi suzbile rusko ometanje i radio-kontrolirane ‘otmice‘ dronova. Civilni modeli na koje se Ukrajinci većinom oslanjaju, relativno se lako otkrivaju i neutraliziraju. Nije neuobičajeno da se ruska artiljerija obruši na njihove operatere u roku od nekoliko minuta nakon što je dron otkriven. U usporedbi s prvim mjesecima rata, Bendett sada uočava manje dokaza o obaranju ruskih bespilotnih letjelica.
Dodatna nevolja za ukrajinske branitelje je što je ukrajinski ‘heroj‘ prvih sedmica rata, laserski navođena bespilotna letjelica Bayraktar TB-2 turske proizvodnje - dron koja baca bombe - postala manje učinkovita u uvjetima sve gušće ruske zračne i elektroničke odbrane u istočnoj Ukrajini. Taj je dron bio glavna zvijezda mnogih ukrajinskih patriotskih video snimki.
"Rusi su u puno boljoj poziciji jer lete bespilotnim letjelicama dugog dometa" dizajniranim za izbjegavanje elektroničkih protumjera, rekao je nedavno vođa ukrajinske zračne izviđačke jedinice novinarima agencije AP kod Bahmuta, grada u blizini prve linije fronta.
Na zemlji, pak, brojnije ruske jedinice za elektroničko ratovanje mogu prekinuti komunikaciju pilota bespilotnih letjelica, video snimku uživo i srušiti letjelicu s neba ili, ako ima tehnologiju za samonavođenje, prisiliti ga na povlačenje.
Otuda i potreba za naprednim bespilotnim letjelicama koje mogu izdržati radijske smetnje i ometanje GPS-a te se oslanjati na satelitske komunikacije i druge tehnologije za kontrolu i navigaciju.
Ukrajinski problem dometa
Najhitnija potreba Ukrajine su bespilotne letjelice koje bi mogle pomoći novopristiglom zapadnjačkoj artiljeriji većeg dometa kako bi pogodila udaljene mete, kaže mornarički kapetan-poručnik Maksim Muzika, osnivač UA Dynamicsa, ukrajinskog proizvođača dronova.
Sredinom juna, glavni savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog objavio je na Twitteru popis različitog željenog naoružanja, istaknuvši da Ukrajini treba 1000 dronova da bi okončala rat.
Ruske zalihe vojnih bespilotnih letjelica dugog dometa premašuju ukrajinske, ali i te zalihe Kremlja također su smanjene. Ruske snage također upravljaju velikom količinom komercijalno dostupnih kvadrikoptera koji imaju cijenu od oko 2000 dolara, a često ih isporučuju rođaci i volonteri vojnika, sudeći prema objavama na društvenim mrežama koje je pratila Faine Greenwood, stručnjakinja za dronove.
Zamjenik ruskog premijera koji nadzire industriju oružja u Kremlju, požalio se u jednom televizijskom intervjuu prošlog mjeseca što predratni razvoj dronova nije bio robusniji. Jurij Borisov također je rekao da Rusija pojačava proizvodnju širokog spektra bespilotnih letjelica "iako se to ne može odraditi trenutačno".
Rusija je izgubila oko 50 svojih najbrojnijih modela bespilotnih letjelica, Orlan-10, ali očito ih imaju još desetke ili više, smatra Bendett. U novom izvješću britanskog odbrambenog i sigurnosnog think tanka RUSI, procjenjuje se da je trenutačni ‘životni vijek‘ ukrajinskog drona otprilike sedam dana. Ruske jedinice za elektroničko ratovanje "nameću značajna ograničenja ukrajinskom dubinskom izviđanju", a Ukrajini su očajnički potrebni dronovi ubojice s radarskim navođenjem, koji mogu uništiti te jedinice.
Kako sada stvari stoje, ruske snage su "općenito u stanju izvesti preciznu artiljerijsku vatru na (ukrajinske) mete tri do pet minuta" nakon što ih izviđački dron identificira.
Malo je vjerovatno da će rat proizvesti još priča o civilnim operaterima bespilotnih letjelica, poput tinejdžera čiji je dron za nadziranje pomogao ukrajinskoj vojsci da uništi rusku oklopnu kolonu koja se kretala prema glavnom gradu Kijevu u sedmici nakon invazije, koja je započela 24. februara. Upravljati tim bespilotnim letjelicama na današnjim prvim linijama iznimno je riskantno.
Phoenix Ghost
Operater ukrajinske bespilotne letjelice, kodnog imena Maverick, kaže da njegovi kolege piloti često idu duboko iza neprijateljskih linija. No, njihovim bespilotnim letjelicama nedostaje potreban domet u svrhu korekcije vatre ukrajinska artiljerije, a to ih stalno stavlja na nišan neprijateljske artiljerije.
SAD i drugi zapadni saveznici isporučili su stotine bespilotnih letjelica, uključujući neodređeni broj ‘samoubilačkih‘ dronova Switchblade 600, koji nose bojeve glave za probijanje oklopa tenkova. Mogu letjeti brzinom od oko 110 km/h i koristiti umjetnu inteligenciju za praćenje ciljeva. No, njihov domet je vrlo ograničen i mogu ostati u zraku tek oko 40 minuta.
Potencijalno je od veće koristi za dosezanje ruskih skladišta municije i zapovjednih mjesta napredni vojni dron nazvan Phoenix Ghost, koje je SAD osigurao za Ukrajinu u maju. Specifikacije ovih letjelica uglavnom su tajne, ali poznato je da mogu letjeti šest sati, uništavati oklopna vozila te su opremljene infracrvenim kamerama za noćne misije, kaže penzionisani general pukovnik zračnih snaga David Deptula, član uprave odbrambenog proizvođača Aevex Aerospace.
Druge bespilotne letjelice otprilike sličnih sposobnosti za izviđanje i detektiranje artiljerijskih meta, uključuju domaću ukrajinsku letjelicu Furia, od kojih svaka košta 25.000 dolara.
Otprilike 70 posto od oko 200 Furia, koje je država kupila nakon što je Rusija pokrenula sukobe 2014. godine, oboreno je, kaže Artem Vjunik, izvršni direktor kompanije Athlon Avia, proizvođača letjelice. Proizvodnja se nastavlja u novoj tvornici, rekao je, ali domaći dobavljači ne mogu sami početi s popunjavanjem praznine u ukrajinskoj floti dronova.
Glavni štab ukrajinske vojske nije odgovorio na pitanja o bespilotnim letjelicama koje traži od saveznika, navodi AP. Glasnogovornica Pentagona Jessica Maxwell također je odbila komentirati zahtjeve Ukrajine za dronovima.
No, Ščigol jasno daje do znanja da prioriteti uključuju ‘dronove samoubice‘ i modele koji mogu preživjeti rusku gustu mrežu elektroničkog ratovanja.
Sastavni dio modernog ratovanja
Prve rakete koje je američki dron ispalio na neprijatelja lansirane su 2001. godine protiv talibana u Afganistanu. Od tada su dronovi postali sastavni dio modernog ratovanja, uključujući i sirijski građanski rat i kratki, ali intenzivni rat 2020. između Armenije i Azerbajdžana oko sporne regije Nagorno-Karabah.
Njihovo širenje iznjedrilo je i cijelu industriju posvećenu protumjerama. Oprema protiv bespilotnih letjelica koju Ukrajini isporučuju zapadne kompanije, uključuje i opremu koja može ustanoviti ne samo lokaciju drona, već i njegovu marku i model na temelju radiofrekvencija koje koristi. Na temelju tih informacija moguće je donijeti odluku na koji način je najbolje onesposobiti dron.
Sve složenija elektromagnetska igra mačke i miša čini Ukrajinu najnovijim svjetskim ‘loncem‘ vojnih tehnoloških inovacija.
"Sada svi žele dronove, specijalne dronove, neometane i sve to", kaže Thorsten Chmielus, izvršni direktor njemačke kompanije Aaronia, koja je tehnologijom pomogla Ukrajini. Brzi napredak u razvoju put je do njegove noćne more. "Svi će imati milione dronova koji ne mogu biti poraženi", zaključuje Chmielus.
