U posljednje vrijeme vatreni crvi sve su češća pojava u Jadranskom moru, a dodir s njima izaziva bolne povrede nalik onim nastalim u kontaktu s meduzom. Saznali smo kako prevenirati opekline i šta učiniti ako do njih ipak dođe
Iako vatreni crvi sami po sebi nisu opasni, blizak susret s njima lako bi mogao završiti vrlo bolnom i neugodnom povredom. S obzirom na to da ih je u Jadranu sve više, stručnjaci su upozorili kako ih prepoznati i izbjeći te šta učiniti ako do povrede ipak dođe.
'U principu je to vrsta koja je uobičajena i u Jadranskom moru te nije novost. No uz veće temperature došlo je i do njihovog većeg razmnožavanja te ih je sada više. Uz to se šire prema sjevernom dijelu Jadrana', pojasnila je za tportal dr. sc. Mirna Batistić, direktorica Instituta za more i priobalje Univerziteta u Dubrovniku.
Situacija nije alarmantna
Ona je naglasila i kako nema razloga za paniku i pretjeranu zabrinutost zbog njihove povećane pojave u Jadranskom moru. Međutim, da biste izbjegli bolnu povredu, dobro je upoznati se s njihovim karakteristikama te mogućnostima saniranja rane.
'Njihovo dalje razmnožavanje ovisit će o klimatskim promjenama, ali zasad nema naznaka da bi došlo do nekog masovnog porasta broja. Trenutnu situaciju ne bih nazvala alarmantnom.'
Ni u kojem slučaju nemojte dirati vatrenog crva
Vatreni crv, poznat i pod nazivom morski crv, najčešće je dug pet do 10 centimetara. Jarkih je boja u tonovima crvene i narandžaste, koje su u prirodi signal drugim vrstama da je riječ o otrovnoj životinji koju se ne bi trebalo dirati. Ali upravo je njihova boja ono što privlači ljude, a posebno djecu, da ih dotaknu - i posljedično pretrpe povredu.
'Možemo ih vidjeti između kamenja, na stijenama ili pri dnu mora. Sigurno neće tek tako doći i napadati ljude, oni se nas boje više nego mi njih! Problem nastaje kada ih dodirnemo ili na njih stanemo jer se tada brane te nas opeku', ističe specijalistica za biologiju, ekologiju i molekularnu genetiku morskog zooplanktona te savjetuje:
'Zato je važno oprezno ulaziti u more i gledati gdje ćemo stati, baš kao što bismo pazili da ne stanemo na ježa. Ako vatrenog crva i primijetimo ispod sebe, nema razloga za strah, dovoljno ga je preskočiti. On sigurno neće krenuti u napad i slično.'
Šta učiniti ako vas je opekao vatreni crv?
Naime vatreni crvi imaju bodlje koje opeku kožu, nakon čega dolazi do reakcije slične onoj kao u slučaju dodira meduze. Neko ima veću, neko manju reakciju, ali u svakom slučaju ne radi se o po život opasnoj povredi. Najveća su opasnost za djecu u slučaju da ih iz znatiželje pokušaju uloviti ili kada sjede u plićaku, gdje se životinja kreće i može ih opeći.
Dobra vijest je da postoje načini kojima ćete umanjiti bol.
Za prvu pomoć treba izvaditi sve bodlje s mjesta uboda. Također, za one koji su iz neznanja dirali vatrenog crva, kažu da pomaže prianjanje ljepljive trake na mjesto uboda jer se njom izvlači dobar dio bodlji koje uzrokuju bol.
Pomoći će i ispiranje mjesta uboda alkoholom ili sirćetom jer će smanjiti intenzitet boli, a u slučaju jakih alergijskih reakcija potrebno je nanijeti umirujuće kreme s aloe verom ili antihistaminske kreme, koje su dostupne bez recepta. U slučaju jakih bolova slobodno se nekoliko dana mogu uzimati tablete.
Dakle, čak i ako pretrpite povredu zbog kontakta s vatrenim crvom, nema pravog razloga za zabrinutost. Najvažnije je izvući sitne bodlje, čiji otrov jako peče te izaziva crvenilo i svrbež, te isprati iritiranu kožu kako biste smanjili bol. U svakom slučaju, pri ulasku i izlasku iz mora obratite pažnju gdje ćete stati te ove životinje ni u kojem slučaju nemojte dirati.
