U noći sa subote na nedjelju u dva ujutro završilo će ovogodišnje zimsko računanje vremena i započeti ljetno pomicanjem kazaljki sata za jedan sat prema naprijed. Drugim riječima, u dva poslije ponoći kazaljke će se pomaknuti tako da pokazuju tri sata, što znači da ćemo te noći malo kraće spavati.
Kako su dobrobiti pomicanja kazaljki sata posljednjih godina sve češće bile osporavane, Evropski parlament još je 2018. većinom glasova donio rezoluciju kojom bi se ono trebalo ukinuti.
Tom odlukom nije ukinuto ljetno računanje vremena za sve članice EU, nego će one same moći odlučivati o tome.
Tokom 2021. zemlje članice trebale bi odlučiti o vlastitim režimima: mogu odlučiti zadržati ljetno vrijeme (prema sadašnjem ili modificiranom sistemuljetnog računanja vremena) ili ga ukinuti. Odbacivanje ljetnog računanja vremena rezultirat će istim vremenom cijele godine (zimskim vremenom), koje po definiciji podrazumijeva mračnije večeri tokom proljeća i ljeta. No, države mogu slobodno odabrati i da cijelu godinu ostanu na ljetnom računanju vremena.
Neki europarlamentarci smatraju da bi države trebale imati pravo same odabrati vrijeme koje će zadržati, odnosno da se mogu odlučiti i za trajno ljetno računanje vremena. Drugi pak upozoravaju da će samostalnost u odlučivanju stvoriti probleme za unutrašnja tržišta.
Suprotstavljanje promjenama sata veće je u zemljama na sjeveru, gdje su sezonske razlike u dnevnom svjetlu veće nego na jugu.
Finska je 2019. pozvala na ukidanje ljetnog računanja vremena za cijelu EU, nakon što je peticija prikupila više od 70.000 potpisa građana koji pozivaju na takvu promjenu. U junu Finska ima 18.5 sati dnevnog svjetla, ali u decembru samo 5,5 sati. Odgovarajući podaci za Grčku su 14,5 i 9,3 sata. No, obje zemlje nalaze se u istoj standardnoj vremenskoj zoni - istočnoevropskom vremenu (GMT + 2).
Skraćenje dana zimi posebno teško pada ljudima koji imaju problema sa sezonskim poremećajem raspoloženja, odnosno, kako se kraće kaže, sa zimskim depresijama. Naime, poznato je da smanjenje izloženosti Suncu u organizmu smanjuje nivo hormona sreće serotonina, a povećava razine melatonina koji pojačava simptome zimske depresije, iako inače može ublažiti uobičajenu depresiju.
Kada bi se pitalo ljude osjetljive na ovaj problem, a to su, gledano u postocima, češće odrasle žene nego odrasli muškarci, bilo bi najbolje kada bi se ljetno računanje vremena nastavilo i u zimskim mjesecima.
U septembru 2018. objavljeni su rezultati internetske ankete Evropske komisije u kojoj su Evropljani glasali žele li ukinuti pomicanje satova na proljeće i jesen.
U anketi je sudjelovalo rekordnih 4,6 miliona ljudi, a preko 80 posto njih glasalo je za ukidanje pomicanja sata.
Većina od 80 posto Evropljana glasala je i za to da sat ostane na ljetnom računanju vremena. Tadašnji predsjednik Evropske komisije Jean Claude Juncker bio je uvjeren je da će EU prijeći na ljetno računanje vremena. Poručio je kako nema smisla pitati ljude što žele i što misle o nekom pitanju, a potom ignorirati njihovo stajalište.
"Ljudi to žele, mi ćemo to napraviti", zaključio je Juncker.
U posljednje vrijeme argumenata koji govore u prilog uštedi energije sve je manje, posebno s pojavom raznovrsnih novih potrošača kao što su klima-uređaji, čije se korištenje produljuje kako se produljuju ljetne večeri koje ljudi provode kod kuće. Također je sve više dokaza da prebacivanje sata uzrokuje zdravstvene probleme zbog poremećaja u spavanju i u cirkadijskom ritmu organizma. S druge strane, činjenica je da je za zdravlje dobro provoditi sat vremena više na suncu u toplom dijelu godine. Također je dokazano da biznisi mogu imati određene koristi od produženih popodneva budući da ljudima ostaje više vremena za posjete trgovinama, ugostiteljskim objektima, pa i pružateljima zabavnih i kulturnih sadržaja.
U prilog ukidanju ljetnog računanja vremena govore neki negativni efekti koje pomicanje kazaljki ima na zdravlje.
Utjecaj prelaska na ljetno računanje vremena na broj prometnih nesreća za sada još nije sa sigurnošću razjašnjen. Ima studija koje govore da pomicanje kazaljki povećava broj nesreća i, obratno, da ih smanjuje. Jedna opsežnija studija predstavljena 2010. u časopisu Journal of Environmental and Public Health pokazala je da prelazak na ljetno računanje vremena ne uzrokuje značajnije povećanje u broju automobilskih nesreća. No autori ističu da DST ipak može imati neki veći efekt na vozače osjetljive na promjene u cirkadijskom ritmu organizma, primjerice na one s bipolarnim poremećajem ili sa sezonskim poremećajem raspoloženja, piše Index.hr.
