Rusija je napravila "ogromnu stratešku grešku" jer izgleda da su Finska i Švedska spremne pridružiti se NATO-u već na ljeto, prema dužnosnicima.
Washington se oslanja na potez koji će povećati rusku vojsku i proširiti zapadni savez s 30 na 32 članice kao izravnu posljedicu invazije predsjednika Putina na Ukrajinu.
Američki dužnosnici rekli su da je članstvo u NATO-u za obje nordijske zemlje "tema razgovora i više sjednica" tokom razgovora ministara vanjskih poslova saveza prošle sedmice na kojima su sudjelovale Švedska i Finska. "Kako ovo može biti išta osim golemog strateškog promašaja za Putina?", rekao je jedan visoki američki dužnosnik, prenosi The Times.
Prijava Finske očekuje se u junu, a očekuje se da će uslijediti i Švedska.
Sanna Marin, finska premijerka, rekla je da je vrijeme da Finska ozbiljno preispita svoj stav o NATO-u. "Rusija nije susjed kakav smo mislili da jest", rekla je tokom vikenda, pozvavši da se odluka donese "temeljito, ali brzo", te dodala:
“Mislim da ćemo voditi vrlo pažljive razgovore, ali također ne oduzimamo više vremena nego što moramo u ovom procesu, jer je situacija, naravno, vrlo teška.”
Švedska provodi reviziju sigurnosne politike koja će završiti do kraja sljedećeg mjeseca, prema finskom rasporedu. "Ni na koji način ne isključujem članstvo u NATO-u", rekla je prije dvije sedmice Magdalena Andersson, švedska premijerka.
Zemlje rade zajedno na izgradnji domaćeg konsenzusa, ali, naglašavaju dužnosnici, konačne odluke bit će donesene nezavisno. Obje se suočavaju s Rusijom preko Baltičkog mora, a Finska dijeli kopnenu granicu od 830 milja.
NATO planira rasporediti stalne vojne snage punog razmjera na granicama članica kako bi spriječio daljnju rusku invaziju dok se prilagođava "novoj stvarnosti". Jens Stoltenberg, glavni sekretar NATO-a, rekao je da su postupci predsjednika Putina izazvali "temeljnu transformaciju" vojne koalicije, koja bi odražavala dugoročne posljedice rata u Ukrajini.
NATO sada ima 40.000 vojnika pod svojim izravnim zapovjedništvom na istočnom krilu Europe, od Baltika do Crnog mora. To označava gotovo deseterostruko povećanje veličine snaga alijanse u odnosu na period prije nego što je Rusija napala Ukrajinu 24. februara.
Stoltenberg je rekao da bi se vojna moć NATO-a mogla ponovno ojačati kako bi zemlje koje dijele granice s Rusijom i Bjelorusijom bile sposobne odbiti pokušaj invazije.
"Ono što sada vidimo je nova stvarnost, nova normala za evropsku sigurnost", rekao je za The Sunday Telegraph. “Stoga smo sada zatražili od naših vojnih zapovjednika da pruže opcije za ono što nazivamo resetiranjem, dugoročnijom prilagodbom NATO-a. Očekujem da će čelnici NATO-a donijeti odluke o tome kada se sastanu u Madridu na NATO summitu u junu.”
Članstvo Finske i Švedske u NATO-u potaknulo bi preraspodjelu na Putinovom sjeverozapadnom krilu, dodatno proširivši njegovu vojsku, na koju su jako utjecali otpor Ukrajine i dugotrajni sukob.
Evropski diplomati naglašavaju da bi obje zemlje značajno povećale sposobnosti NATO-a, posebno u smislu prikupljanja obavještajnih podataka i ovlasti zračnih snaga. “Švedska i Finska bile bi prava perjanica NATO-a kao neto davatelji doprinosa. Oni su pravi igrači”, rekao je diplomat iz evropskog saveza.
Rusija je upozorila protiv ulaska Finske i Švedske u NATO. “Sve se radi o međusobnom odvraćanju i ako jedna strana – a smatramo da je NATO jedna strana – bude moćnija od druge, posebno u smislu nuklearnog naoružanja, tada će se smatrati prijetnjom za cijelu arhitekturu sigurnosti i navesti nas da poduzmemo dodatne mjere”, rekao je u petak za Sky News Dmitrij Peskov, Putinov glasnogovornik.
Potencijalni potez Finske da se pridruži NATO-ovim redovima riskira zahlađenje njenih veza s Moskvom, upozoravaju ruski analitičari i stručnjaci (piše Samantha Berkhead).
Nekada žestoki neprijatelji u Zimskom ratu 1939. godine, susjedi, koji dijele granicu od 830 milja, od tada su izgradili partnerstvo temeljeno na pragmatizmu i realizmu.
Sve se promijenilo kada je Rusija napala Ukrajinu. Nekoliko dana kasnije najveće finske dnevne novine, Helsingin Sanomat, objavile su uvodnik u kojem je priznao da je "poseban odnos" s Rusijom nevažeći. "Ostali temeljni stubovi finske sigurnosti stoga će se neizbježno morati razmotriti", navodi se u uvodniku.
Podrška za pridruživanje NATO-u porasla je na 62 posto u martu, što je porast od 19 posto u mjesec dana.
No Rusija je jasno dala do znanja da daljnje širenje prema svojim granicama vidi kao "crvenu liniju".
"To će zatrovati bilateralne odnose", rekla je Tatjana Stanovaya, osnivačica političke konzultantske kuće R.Politik.
Međutim, malo je vjerovatno da će ulazak Finske u NATO zapaliti vatreni odgovor Moskve kakav bi imala u prošlosti.
“Da je ovo bilo prije godinu dana, reakcija bi bila zaista ekstremna i emotivna. Ali u trenutnoj situaciji, ova prijetnja nije na vrhu ruske liste problema”, rekla je Stanovaya.
Dodala je da Finska, za razliku od Ukrajine, nije dio bivšeg Sovjetskog Saveza, za koji Rusija smatra da čvrsto spada u njezinu sferu utjecaja. "Manje je bolno, geopolitički", rekla je Stanovaya.
