Duboko ispod morske površine, krije se golem, fascinantan i pomalo zastrašujući svijet – čarobni prizori izmjenjuju se s onima posve začudnima, kao s drugog planeta, ali i s onima koji lede krv u žilama.
U potonju kategoriju svakako bismo ubrojili pojavu stvorenja u stručnim krugovima poznatog kao Hermodice carunculata.
Prijatelj ruske carice
Pruski prirodoslovac Peter Simon Pallas (1741. – 1811.) bio je jedan od najsvestranijih i najzaposlenijih naučnika svoga vremena. Sin uglednog kirurga i čudo od djeteta, s nepunih devetnaest godina doktorirao je na Sveučilištu u Leidenu. Obogatio je botaniku i zoologiju otkrićem brojnih ranije nepoznatih vrsta – njegovo ime, primjerice, nose Pallasov stakleni gušter, Pallasova otrovnica, Pallasova mačka, Pallasov šišmiš, Pallasova vjeverica, Pallasov kormoran, Pallasov orao i Pallasov slavuj.
Uz to, razvio je nov sustav klasifikacije kralježnjaka, napisao stotinjak znanstvenih djela i jedan putopis, postao članom ruske, švedske i nizozemske akademije nauke te ličnim prijateljem ruske carice Katarine II. Velike (Pallasovka, grad u Volgogradskoj oblasti, nazvan je po njemu). Osim prirodoslovljem, bavio se medicinom, astronomijom, mineralogijom, etnologijom, geografijom i filozofijom, a 1772. godine je, u okolici ruskoga grada Krasnojarska, otkrio 680 kilograma težak meteorit, koji je, njemu u čast, prozvan palasitom.
Strašni vatreni crv
Njegovo otkriće iz 1766. godine izazvalo je pravu senzaciju. Identificirao je, naime, morskog stanovnika uistinu neobična izgleda i životnih navika. Iza latinskog naziva Hermodice carunculata krije se stvorenje s kojim se ne bismo rado susreli: osim što može biti duži od trideset pet centimetara a sa svojih stotinjak crveno-plavih segmenata izgleda poput nečeg što je dogmizalo s platna Hieronymusa Boscha, ovaj crv je uistinu gadne naravi, piše Povijesti.hr.
Poznat kao crv pas ili vatreni crv, živi na stjenovitome i pješčanom dnu ili u livadama morskih cvjetnica, na dubinama od dva do šezdeset metara. Poznat je kao veliki proždrljivac: hrani se planktonima, morskim travama i algama, a po potrebi je strvinar, pa će se pogostiti ostacima riba i drugih organizama.
Snažan otrov
Na bočnim stranama svakog segmenta rastu bijele hitinske čekinje. Kad je crv miran, spuštene su prema dolje, a kad se osjeti ugroženim, podiže ih i širi u obrambeni položaj. Tada je vrlo opasan: čekinje, tanke i čvrste poput iglica, nose u sebi snažan otrov. Ako vas njima dohvate, jao vama!
Osim snažne iritacije, praćene crvenim plikovima i nesnosnim svrbežom, kod osjetljivijih ljudi može doći do kratkotrajne paralize ozlijeđenog dijela tijela. Uslijedit će drhtanje i vrućica, a potom intenzivna bol od koje možete izgubiti svijest. Potrebno je što prije ukloniti eventualno zaostale čekinje ljepljivom trakom, isprati ubodeno mjesto hladnom morskom vodom, a potom na njega staviti obloge od alkohola.
Dvadeset dvije godine kasnije, Pallas je otkrio još jednoga stravičnoga morskog crva, o čemu smo već pisali – Eunice aphroditois dugačak je preko tri metra, prekriven čekinjama i oboružan oštrim čeljustima, kojima u sekundi presječe plijen popola, te otrovom toliko snažnim da može trajno umrtviti živce odraslog muškarca. Loša vijest: oba crva iz noćne more žive u toplijim morima, pa i duž Jadrana!
