Na godišnjicu Dana D, odnosno iskracavanja savezničkih snaga u Normandiju, koji je bio prekretnica za poraz nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu, svjetski lideri trebali bi se ponovo sastati. CNN je tim povodom objavio analizi koju prenosimo u cijelosti:
Padobrani su se otvorili u zraku iznad Francuske u nedjelju dok su američki padobranci iskakali iz vojnih aviona iz Drugog svjetskog rata, čime je započela sedmica svečanih komemoracija obilježavanja 80. godišnjice Dana D, sedmica koji će dovesti desetke svjetskih čelnika, uključujući predsjednika Joea Bidena, za događaje koji će biti bogati simbolikom i koji će biti u skladu s današnjim vremenom.
Desetljećima su se Sjedinjene Države, njihovi saveznici i drugi okupljali kako bi se prisjetili iskrcavanja pod vodstvom SAD u Normandiji 6. juna 1944., najveće morske invazije u historiji i ključne završne faze savezničkog pritiska da se porazi razorna vojska nacističke Njemačke i genocidna osvajačka kampanja.
Ceremonije, kao što je tradicija, odaju počast onima koji su se borili i poginuli u Drugom svjetskom ratu i ponovno potvrđuju predanost učenju lekcija iz historije. Ali koje su tačno te lekcije i kako će svjetski čelnici tu obvezu pretvoriti u stvarnost?
To nebulozno obećanje da će se spriječiti ponavljanje historije postalo je posve konkretno dok ruske snage pokušavaju pokoriti Ukrajinu u prvom velikom kopnenom ratu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
I u nevjerovatnom obratu, historija također odjekuje u mogućem sljedećem predsjedniku Sjedinjenih Država, Donaldu Trumpu, koji je oživio izraz "Amerika na prvom mjestu", koji su 1930-ih i 40-ih koristili Amerikanci koji su htjeli da se SAD povuče, čak i kao što je Hitler pokrenuo rat za osvajanje Evrope.
Dok nagovještava potencijalno drastične promjene u američkom pristupu evropskoj odbrani i ratu u Ukrajini, Trump podiže "egzistencijalnu" tjeskobu među američkim saveznicima.
U Francuskoj će se ove sedmice Biden pridružiti nekih 25 premijera i predsjednika — ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij će prisustvovati; Ruski predsjednik Vladimir Putin nije pozvan - povodom obilježavanja. Biden će zatim otputovati u Pariz u državnu posjetu.
Tokom svog boravka u Francuskoj, govorit će "o važnosti odbrane slobode i demokratije" i raspravljati o "širokom rasponu globalnih izazova".
Na vrhu dnevnog reda: kako pomoći Ukrajini.
Domaćin, francuski predsjednik Emmanuel Macron, pojavio se kao jedan od najotvorenijih zagovornika povećanja podrške Kijevu, što je u suprotnosti s Bidenovim asertivnim, ali opreznijim pristupom.
Macronova transformacija bila je izvanredna. U sedmicama koje su prethodile neizazvanoj invaziji Rusije na svog susjeda punog opsega, otputovao je u Moskvu, sastao se s Putinom za njegovim kolosalno dugim stolom za distanciranje zbog Covida-19, u potrazi za načinom kako spriječiti haos.
Oni koji su mislili da je Macron previše pun poštovanja prema ruskom diktatoru imali su dodatnog razloga za jezu kada je, mjesecima nakon što su ruske snage prešle u Ukrajinu, Macron izjavio da "ne smijemo ponižavati Rusiju". I sve dok se ruski plan da postigne brzu pobjedu raspršavao, Biden je ponovno potvrđivao svoju nepokolebljivu podršku Kijevu.
U godinama koje su uslijedile, Macronov stav je očvrsnuo jer se njegov pogled na rizik koji Rusija predstavlja za Evropu i Zapad razmaglio. U aprilu je upozorio: “Naša Evropa je smrtna; može umrijeti”, dijelom kao rezultat ruske agresije.
Ranije ove godine, uzdrmao je Evropljane kada je izjavio da se ništa ne može isključiti, čak ni slanje zapadnih trupa u Ukrajinu, dodajući "Učinit ćemo sve što možemo da spriječimo Rusiju da pobijedi."
Njemačka je odbacila tu ideju, kao i drugi. No očito je Macron činio više od pokušaja da učvrsti kralježnicu saveznika.
Prema Financial Timesu, ove sedmice, s Bidenom i Zelenskim u Francuskoj, Macron će objaviti da će evropske trupe zapravo uskoro ići u Ukrajinu.
Jedna od najhitnijih odluka s kojima se sada suočavaju podržavaoci Ukrajine je koliko slobode dati Kijevu da napadne ruske mete oružjem koje im daju.
Dilema utjelovljuje jedan od dva straha koji potiču podršku Zapada. S jedne strane, Evropa i Sjedinjene Države strahuju da će, ako Rusija pobijedi, Putin nastaviti gurati osvajanje teritorija koji su pripadali ne samo Sovjetskom Savezu, već i Ruskom Carstvu.
To je zabrinutost oštro naglašena lekcijama iz Drugog svjetskog rata, kada je Hitleru bilo dopušteno odrezati komad Čehoslovačke, zatim preseliti u Poljsku i juriti Evropom dok konačno nije zaustavljen.
Zabrinutost je opipljiva među ruskim susjedima i jedan je od razloga zašto je poljski premijer Donald Tusk rekao svom narodu da se pripremi, nazivajući ovo vrijeme "predratnim razdobljem".
S druge strane, postoji strah da davanje Ukrajini 'carte blanche' da udari na Rusiju riskira eskalaciju sukoba između nuklearno naoružane Rusije i nuklearno naoružanog NATO-a, možda Treći svjetski rat.
Može li se rat obuzdati i Rusija poraziti?
Zelenskij je molio prijatelje Kijeva da dopuste Ukrajini da upotrijebi svoje oružje za napad unutar Rusije. Dok su saveznici raspravljali o tom pitanju, ruske snage, suočene s malim rizikom, napale su robnu kuću u Harkivu, nedaleko od ruske granice, ubivši 18 ljudi.
"Molim vas, dajte nam dopuštenje da upotrijebimo oružje za sprječavanje tih napada", preklinjao je Zelenskij preklinjao saveznike. Neće ih koristiti bez dopuštenja, iz straha da ne izgubi podršku Zapada.
Zapad je i dalje podijeljen po tom pitanju. Biden je ublažio neka ograničenja. Macron i njemački kancelar Olaf Scholz žele da se one još više olabave, iako su i dalje ograničene. Finska i glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kažu da prijatelji Ukrajine tjeraju da se bori s jednom rukom svezanom na leđima.
Sastanci na godišnjicu Dana D zasigurno će uključivati rasprave o tome kako zaustaviti Rusiju i pitanje hoće li se Rusija, ako se suoči s jače Ukrajinom, stvarno suočiti izravno sa Zapadom, kao što Putin prijeti.
Dok gledaju u nekoć krvave plaže Normandije, svjetski čelnici trebali bi razmotriti lekcije iz Drugog svjetskog rata i kako ih primijeniti danas.
America Firsters pomogli su uvjeriti Sjedinjene Države da se drže podalje od borbi u Evropi sve dok rat nije došao u SAD u Pearl Harboru. Na kraju, 16,4 miliona Amerikanaca služilo je u vojsci tokom Drugog svjetskog rata, više od 10% stanovništva. Oko 29.000 Amerikanaca umrlo je u invaziji na Normandiju, u ratu koji je zahvatio 50 zemalja, katastrofi koja će ubiti više od 70 miliona ljudi, jednog od svakih 30 ljudi koji su bili živi kad je počeo rat.
Sukobi nisu isti; ideologije i vođe su različite. Pa ipak, plaže Normandije odzvanjaju lekcijama te strašne povijesti; svjetski čelnici trebali bi pažljivo slušati.
