Novi hladni front mogao bi da se otvori u političkoj napetosti između Evropske unije i Rusije oko energetike. Ovaj put na Arktiku.
EU je prošle sedmice iznijela prijedloge koji bi mogli da dovedu do zabrane iskopavanja novih nalazišta nafte, uglja i gasa na Arktiku u nastojanju, kako je rečeno, da zaštiti region od daljih klimatskih promjena.
Rusija, glavni nosilac arktičke teritorije na kojoj se nalazi obilje njenih zaliha ugljovodonika i ribe, nije previše zadovoljna prijedlozima. Zamjenik premijera Rusije Aleksandar Novak rekao je za CNBC da su prijedlozi politički motivisani i besmisleni.
"Bio sam malo iznenađen kada sam čuo za ovo. Zašto Arktik, zašto ne Ekvator? Postoje brojna mjesta u svijetu gdje proizvodnja nafte i gasa treba biti zabranjena. Ovaj prijedlog nema nikakvu drugu motivaciju osim političke. Šta nam ove izjave govore – da moramo da prestanemo da zaustavimo vađenje gasa? Mislim da autori ovih prijedloga veoma slabo razumiju pravo stanje stvari", rekao je on.
Prijedlozi EU dolaze u trenutku kada su tenzije između Rusije i EU već visoke kada je riječ o energetici, a posebno prirodnom gasu. Cijene su rasle jer je potražnja u Evropi stisnuta zalihama manjim nego što se očekivalo.
Rusija je saopštila da je povećala isporuke gasa, ali kritičari kažu da ona koristi svoj izvoz gasa u region u političke svrhe, uglavnom u nastojanju da Njemačka pruži regularno odobrenje za gasovod Sjeverni tok 2. Rusija je negirala da iskorištava evropsku gasnu krizu, a predsjednik Vladimir Putin je insistirao da Moskva ne koristi gas kao oružje.
Tenzije na Arktiku već godinama rastu između regionalnih igrača, posebno u svjetlu tihog širenja političkog, ekonomskog i vojnog utjecaja Rusije.
Za razliku od Rusije, EU je relativno nov igrač na Arktiku i blok, sam po sebi, nije član Arktičkog savjeta, međuvladinog foruma koji bi obezbijedio sredstva za unapređenje saradnje, koordinacije i interakcije među arktičkim državama, iako Savjet uključuje države članice EU Dansku, Finsku i Švedsku.
Međutim, izgleda da EU želi da poveća svoju ulogu u regionu, a u prijedlogu koji je Evropska komisija iznijela istakla je da je "arktički region od velikog strateškog značaja za Evropsku uniju, u pogledu klimatskih promjena, sirovine kao i geostrateškog utjecaja”.
Rečeno je da će imati za cilj da "ojača angažman EU“ u regionu "doprinosom održavanju mirnog i konstruktivnog dijaloga i saradnje u promjenljivom geopolitičkom pejzažu, da bi Arktik bio siguran i stabilan“, kao i "podršku inkluzivnom i održivom razvoju arktičkih regiona u korist njegovih stanovnika i budućih generacija“.
Arktik je sastavni dio ruske privrede i teritorije, njena obala čini 53 posto obale Sjevernog ledenog okeana, a zemlja u tom regionu ima otprilike dva miliona stanovnika— to je otprilike polovina ljudi koji žive na ukupnom Arktiku.
Aleksej Čekunkov, ruski ministar za razvoj ruskog Dalekog istoka i Arktika, rekao je u junu da je "Arktik motor ekonomskog rasta. On čini 10 posto našeg BDP-a i 20 posto našeg izvoza”. Kako je dodao, Rusija je svjesna značaja održivosti za Arktik.
Održivost je veliko pitanje za region, koji je pod velikim utjecajem klimatskih promjena. Arktik se zagrijeva oko dva puta brže od globalnog prosjeka, prema Norveškom polarnom institutu, koji je upozorio da "značajno regionalno zagrijavanje dovodi do kontinuiranog gubitka morskog leda, topljenja glečera i grenlandske ledene kape” sa drastičnim posljedicama po ljude i prirodu u regionu i svijetu.
Novak je upitao da li prijedlozi EU podrazumijevaju da će ljudi koji žive i rade u regionu morati da se presele.
"U arktičkoj zoni Rusije živi mnogo ljudi, ima mnogo naselja i zajednica koje naseljavaju ove regione, mi proizvodimo energiju da podržimo njihove aktivnosti. Šta da zaključimo iz ovakvih izjava – da treba stati na kraj svim ljudskim aktivnostima i uopšte na stanovanje u ovim krajevima", rekao je u četvrtak.
Napomenuo je da prijedlozi ne utiču samo na Rusiju, jer SAD, Кanada, Island i Norveška također imaju teritoriju na Arktiku i članovi su Arktičkog savjeta.
