Franjevački muzej i galerija Gorica-Livno svoj rad u 2024. godini zatvara izložbom Pere Mandića grafičkom mapom Bosna iz edicije Zbirke Biškupić.
Radi se o limitiranom izdanju koje je otisnuto u svega 23 primjerka, rekla je direktorica muzeja Dražena Džeko.
"Cilj je izložbe prisjetiti se na stvaralaštvo pojedinaca koji su u određenom vremenskom razdoblju stvarali kulturni moment a Pero Mandić, samouki slikar, je nedvojbeno svojim neposrednim likovnim izričajem pridonio slikarstvu naive u Bosni i Hercegovini. Najprije u stvaranju njezinih temelja a potom i sa suptilnom slikom iščezlog vremena koju nam je ostavio u baštinu i oteo zaboravu", kazala je kustosica Franjevačkog muzeja "Gorica" Željka Markov.
Za autora je istaknula da je rođen u Zdeni kod Sanskog Mosta 1938. godine, a trenutno živi u Vojvodini. Kao jedan od najistaknutijih predstavnika umjetnosti naive u BiH bio je jedan od osnivača prve kolonije naive, nastale sedamdesetih godina prošloga stoljeća u Sanskome Mostu. Kolonija je ubrzo dobila međunarodne okvire pod imenom Majsko drugovanje na Sani i okupljala je najznačajnije umjetnike naive.
Iako samouk, Mandić je vrstan pitoreskan slikar slikovitih narativnih scena. Slika svoj zavičaj, motive iz svakodnevnog života seljaka i prikazuje folklorne motive koji se vežu za život naroda u Bosni i Hercegovini.
Grafička mapa Bosna, koja je iznikla iz autorovih reminiscencija na djetinjstvo i mladost, topla je posveta zavičaju, a s umjetničko-etnografskoga aspekta vrijedan je prilog umjetnosti naive, istaknula je kustosica Markov.
"Meka i fluidna Mandićeva bakropisna manira obojena nježnim pastelnim tonovima prenosi nam scene sjetve, vršidbe, sajma, igre djece i konja, topljenja masti i dolaska sladoledžije u mala bosanska mjesta. Navedeni kolorirani bakropisi su iz 1985. godine i predstavljaju Mandića kao vrsna crtaća a njegovi prizori Bosne lirskog su i sentimentalnog naboja jer donose autorove prizore zavičaja, djetinjstva i mladosti", dodala je.
Na izložbi su predstavljeni i radovi polaznika s radionice Naive koja je organizirana u sklopu navedene izložbe.
Radionica je još jednom potvrdila kako umjetnost može bit nadahnuće za rađanje nove umjetnosti. Spojem i zajedničkom prezentacijom umjetničkih djela s radovima nastalim na radionici muzej je želio ukazati na značaj edukativne i didaktičke uloge koji muzeji imaju u društvu i kako su upravo radionice poticaj
