Kada je riječ o zdravlju srca, često smo fokusirani na dnevne navike kojima možemo smanjiti rizik od problema poput visokog krvnog pritiska. Ipak, i kvalitetan san presudan je za zdravlje srca, a Američko udruženje kardiologa navodi ga kao jedan od temelja kardiovaskularnog zdravlja, preporučujući 7 do 9 sati sna za većinu odraslih.
"San je jedan od glavnih načina na koje se kardiovaskularni sistem resetuje tokom noći", kaže za Parade dr. Yi Cai, docentica i direktorica odjela za medicinu spavanja na Medicinskom centru Univerziteta Columbia. "Loš san, bilo zbog kratkog trajanja, nesanice, apneje u snu ili nepravilnog rasporeda spavanja, povezan je s većim rizikom od visokog krvnog pritiska, koronarne bolesti, moždanog udara, fibrilacije atrija, zatajenja srca i kardiovaskularne smrti."
Ljekari se slažu da je prekidanje loših navika spavanja vrijedno truda, posebno jer poremećen san može utjecati na krvni pritisak. "Jedan vrlo važan dio regulacije krvnog pritiska jeste njegov pad tokom noćnog sna, često nazivan noćnim padom", kaže dr. Matthew Scharf, direktor odjela za medicinu spavanja u Hackensack Meridian Southern Region.
"Taj noćni pad krvnog pritiska važan je za zdravlje srca." Objašnjava da kada je naš san poremećen, često je poremećen i taj pad, što može povećati rizik od srčanih bolesti. Stoga stručnjaci upozoravaju na čestu grešku koja može povisiti pritisak tokom noći.
Navika tokom spavanja koja može povisiti krvni pritisak
Ljekari specijalizirani za medicinu spavanja zabrinuti su da su osobe koje dišu na usta izložene riziku od visokog krvnog pritiska. "Samo disanje na usta nije poznat uzrok hronično visokog pritiska", pojašnjava dr. Cai. "Ali uporno disanje na usta može biti znak da osoba ima poremećaj spavanja, poput opstruktivne apneje, što s vremenom može utjecati na krvni pritisak."
Osim opstruktivne apneje u snu, dr. Cai navodi i nekoliko drugih razloga za disanje na usta, uključujući hronične alergije ili infekcije, devijaciju septuma, otečeno nosno tkivo, izrasline poput nosnih polipa ili, rijetko, druge tvorbe. Dr. Alex Dimitriu, psihijatar i ljekar medicine spavanja, ističe da disanje na usta nije idealno jer smo predviđeni za udisanje ovlaženog zraka kroz nos. Ono je znak upozorenja i faktor rizika za visoki krvni pritisak.
"Jednostavna je istina da loše disanje uzrokuje skokove adrenalina - tačnije noradrenalina - što podiže krvni pritisak i otkucaje srca", kaže dr. Dimitriu. "To je isto kao da vas neko guši. Vaše tijelo intenzivno reaguje." Dodaje i da se kod ljudi s apnejom u snu to događa mnogo puta tokom noći. Istraživanja stoga ne čude što apneju u snu povezuju s hipertenzijom.
Treba naglasiti da će većina nas povremeno disati na usta, što nije razlog za brigu. "Za većinu zdravih ljudi, jedna noć disanja na usta tokom prehlade nije opasna", napominje dr. Cai. "Može uzrokovati suha usta, grlobolju, jače hrkanje ili isprekidaniji san, ali ti su učinci obično privremeni i nestaju kada se vrati disanje na nos."
Ipak, ni to nije idealno za kvalitetan odmor koji je potreban tijelu dok je bolesno, dodaje dr. Dimitriu, ali napominje da nema velikih rizika od jedne ili dvije takve noći.
Šta učiniti ako dišete na usta?
Najbolje što možete učiniti ako znate da dišete na usta, bilo da ste to sami primijetili ili vam je neko rekao, jeste utvrditi zašto. "Važno je identificirati i liječiti temeljni uzrok", kaže dr. Scharf. "To često uključuje procjenu opstruktivne apneje u snu, pregled gornjih disajnih puteva i procjenu alergija."
Otorinolaringolog ili specijalista za medicinu spavanja mogu vas uputiti na alergološka testiranja ili studiju spavanja. Poznavanje znakova apneje također može pomoći.
"Disanje na usta uz glasno hrkanje, dahtanje, zabilježene prekide disanja, jutarnje glavobolje ili pospanost tokom dana trebalo bi pobuditi sumnju na apneju u snu", kaže dr. Cai. Ako se potvrdi dijagnoza apneje, može pomoći CPAP uređaj, a ponekad su potrebni i lijekovi za alergije.
Može li lijepljenje usta riješiti problem?
U posljednje vrijeme na internetu je popularan trend lijepljenja usta trakom tokom spavanja, no stručnjaci pozivaju na oprez. "Lijepljenje usta postalo je vrlo popularno na internetu, ali dokazi su ograničeni i proturječni", kaže dr. Cai. Ideja iza te prakse je da bi zatvaranje usta moglo potaknuti disanje na nos, što bi smanjilo suhoću usta i poboljšalo mehaniku disajnih puteva.
"Međutim, to nije korisno niti prikladno za svakoga", ističe dr. Cai. "Neki ljudi dišu na usta jer im je nos začepljen ili zato što im usta služe kao pomoćni disajni put tokom spavanja. Ako usta zalijepite u toj situaciji, možete pogoršati disanje umjesto da ga poboljšate."
Dodaje da se o tome najbolje prvo posavjetovati s ljekarom jer lijepljenje usta djeluje samo kod odabranih pacijenata. "Malo je vjerovatno da bi lijepljenje usta izliječilo značajne slučajeve apneje u snu", zaključuje dr. Cai.