Iako puno nas uživa u povremenom piću za opuštanje nakon dugog radnog dana ili druženje s prijateljima, granica između umjerenog i prekomjernog pijenja često može biti tanka. Uprkos mišljenju da je povremeno pijenje bezopasno, stručnjaci upozoravaju da čak i umjerena konzumacija alkohola može dovesti do raznih suptilnih, ali značajnih zdravstvenih problema. Dosadašnje smjernice sugeriraju ograničavanje unosa alkohola na najviše 14 jedinica sedmično - otprilike šest čaša vina ili krigle piva. Međutim, nova istraživanja i stručna mišljenja otkrivaju da čak i ti iznosi mogu imati loše posljedice na vaše zdravlje.
Umor i loš san
Stručnjaci upozoravaju da bi se zbog noćne „čašice“ alkohola prije spavanja mogli osjećati grogirano, dehidrirano i s glavoboljom. Alkohol ometa REM fazu sna, koja je ključna za pamćenje, učenje i kreativnost. Ian Hamilton, stručnjak za ovisnosti sa Univerziteta u Yorku, objašnjava da REM faza pruža vitalni odmor i obnovu mozga, a Dr. Melissa Oldham iz UCL-ove Grupe za istraživanje duhana i alkohola dodaje da alkohol metaboliziran tokom noći može dovesti do čestih buđenja i povećanog umora tokom sljedećeg dana. Dehidrirajući učinci alkohola često uzrokuju i buđenja tokom noći jer tijelo traži vode, a dugotrajna konzumacija alkohola narušava i apsorpciju vitamina B i folata, što dovodi do stanja poput makrocitne anemije koja može uzrokovati umor, probleme s ravnotežom i poremećaje raspoloženja.
Smanjeni seksualni nagon
Dugotrajno i teško pijenje može dovesti do nižeg seksualnog nagona. U početku, alkohol može pojačati hormone poput serotonina, dopamina, i testosterona, privremeno pojačavajući libido. Međutim, s vremenom se te razine hormona smanjuju, smanjujući seksualni nagon i potencijalno dovodeći do depresije ili anksioznosti. Prema Drink Awareu, alkohol može deprimirati centralni nervni sistem kod muškaraca, uzrokujući poteškoće s erekcijom i odgađajući orgazam, a i žene također mogu doživjeti manje intenzivne orgazme nakon pijenja.
Loše raspoloženje i anksioznost
Alkohol je depresiv koji u početku proizvodi smirujući učinak, ali često dovodi do skoka povratne anksioznosti nakon što se njegovi prvotni učinci istroše. Socijalni aspekt pijenja također može pridonijeti anksioznosti, jer pijanstvo može uzrokovati da djelujemo izvan karaktera, što dovodi do žaljenja i brige sljedećeg dana, a razdoblja gubitka pamćenja izazvanog alkoholom ili "zamračenja" mogu dodatno pogoršati te osjećaje tjeskobe i straha.
Problemi s vidom
Privremeni učinci alkohola uključuju vrtoglavicu, zamagljen vid ili dvostruki vid. Alkohol može uzrokovati simptome povezane sa suhim okom, poput crvenila, svrbeža i iritacije, a dugotrajna zlouporaba alkohola može oštetiti vidne živce, što dovodi do stanja poput makularne degeneracije i optičke neuropatije - to može biti povezano s nedostatkom vitamina A uobičajenog kod alkoholizma. Smanjenje alkohola može pomoći preokrenuti ove učinke, a poboljšanja su često vidljiva nakon samo 24 sata.
Oslabljeni imunološki sistem
Konzumacija alkohola može oslabiti i imunološki sistem, čineći tijelo osjetljivijim na infekcije.
Nepravilnosti menstrualnog ciklusa
Pijenje može poremetiti menstrualno zdravlje, Etanol u alkoholu narušava interakciju između hipofize i hipotalamusa, utječući na proizvodnju hormona i dovodeći do nepravilnih menstrualnih ciklusa. Alkohol utječe i na izlučivanje luteinizirajućeg hormona (LH) i folikul-stimulirajućeg hormona (FSH), koji su ključni za normalnu funkciju jajnika i ovulaciju.
Problemi s plodnošću
Pijenje može smanjiti plodnost i kod muškaraca i kod žena. Za žene alkohol uzrokuje hormonalnu neravnotežu koja utječe na menstrualne cikluse i ovulaciju, a ženama koje pokušavaju začeti ili koje su trudne preporučuju se da u potpunosti izbjegavaju alkohol. Za muškarce, prekomjerno pijenje može smanjiti razinu testosterona i oštetiti kvalitetu sperme.
Visoki krvni pritisak
Alkohol može suziti krvne žile, što remeti normalnu cirkulaciju krvi, čime se povećava krvni pritisak. Visoki krvni pritisak ili hipertenzija mogu opteretiti srce i druge organe, što dovodi do povećanog rizika od srčanog udara, moždanog udara i demencije. Simptomi vrlo visokog krvnog pritiska uključuju glavobolje, zamagljen vid i otežano disanje.
